Možda omražen, ali ga ne žele za neprijatelja

Izvor: Vesti-online.com, 19.Nov.2015, 11:54   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Možda omražen, ali ga ne žele za neprijatelja

Ponašanje zapadnih lidera prema Vladimiru Putinu veoma se promenilo od prošlog samita G20, kada su na predsednika Rusije bukvalno nasrtali s optužbama o "invaziji" na Ukrajinu, piše list "Gardijan".

Prošle godine američki predsednik Barak Obama je govorio da Rusija pada u međunarodnu >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << izolaciju, a premijer Velike Britanije Dejvid Kameron izjavio je da nema poverenja u ruskog lidera.

- Vratimo se na ovogodišnji samit koji je održan u Turskoj i uvidećemo da se sve promenilo. Putina su tamo fotografisali s druželjubivom unezverenošću, s njim su veoma srdačno razgovarali Obama i savetnica za nacionalnu bezbednost Suzan Rajs.

Vodio je veoma uspešan razgovor s Kameronom i drugim liderima. Nikakve stigme, nikakvog zastrašivanja. Putin je postao čovek s kojim je svako želeo da se susretne - ocenjuje autor članka.

Razlog je očigledan: teroristička pretnja od ekstremističke organizacije Islamska država i migraciona kriza doveli su evropske lidere do zaključka: potrebna im je Rusija.

O tome su govorili i bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi i aktuelni predsednik Fransoa Oland. Sličan stav iskazao je Kameron koji je izjavio da je Britanija "spremna na kompromise u okvirnom mirovnom sporazumu i u vezi s prelaznim periodom u Siriji".

Kasnije je Obamina administracija saopštila da su američki i ruski lider postigli dogovor o sirijskom pitanju.

- Sve to govori o tome da je Putin izveo diplomatski het-trik. Kao prvo, Zapad je primorao da prizna da ruska vojska u Siriji deluje na zakonitim osnovama i da tamo igra važnu ulogu, a kao odgovor je dao neodređena obećanja da će sarađivati s koalicijom pod rukovodstvom SAD. To svedoči o kardinalnoj promeni američkih stavova, s obzirom na to da su SAD u početku govorile da je ruska intervencija nedopustiva i "osuđena na propast" -  navodi se u članku.

Kameron je takođe izjavio da strateški interesi Rusije u Siriji (na njenom sredozemnom priobalju postoje vojno-vazdušna i vojno-pomorska baza) će naći podršku i biti zaštićeni.

- Ispostavlja se da je Putin postigao još jedan svoj ključni cilj - navodi autor članka.

Pored toga, ruski lider postigao je "prećutno priznanje" prisajedinjenja Krima i situacije s ukrajinskom krizom.

U tekstu se navodi da bez obzira na sve važniju ulogu Rusije na međunarodnoj pozornici još ne može da se govori o njenoj "rehabilitaciji": sankcije ostaju, a mnogi zapadni lideri i dalje s nepoverenjem gledaju u ruskog predsednika.

- Ipak, samozadovoljna američka procena da je Putin vešti taktičar, ali loš strateg danas se čini beznadežno pogrešnom. Putinova operacija u Siriji nije oslabila njegove pozicije, nego je Rusiji vratila mesto za glavnim pregovaračkim stolom. Sada Putin više nije glavno jelo na meniju nego novi šef kuhinje u diplomatiji - zaključuje autor teksta.

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.