Amerika neće Putina

Izvor: Politika, 11.Sep.2011, 23:13   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Amerika neće Putina

Uoči predsedničkih izbora u Rusiji svoju računicu prave i u Vašingtonu

Da li će američka administracija odlučivati o budućem predsedniku Ruske Federacije?

Pitanje možda izgleda neumesno, ali sudeći prema tvrdnjama svetskog šahovskog maga Garija Kasparova, nema sumnje da u Vašingtonu razmišljaju upravo u tom pravcu. >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Jer, kako je potvrdio sam Kasparov, u jednom ne tako davnom razgovoru sa američkim potpredsednikom Džozefom Bajdenom od strane američkog gosta čula se i pretnja da bi „ukoliko se Vladimir Putin vrati u predsedničku kancelariju u Kremlju, zemlju bi mogle da očekuju nevolje slične onima koje od početka ove godine pritiskaju pojedine države u arapskom svetu“.

Tokom posete Moskvi i tadašnjih razgovora s predstavnicima ruske opozicije, drugi čovek administracije SAD bio je otvoren: „Stabilnost putinske vertikale vlasti nije više konstanta kojom se rukovodi američka spoljna politika“, i ocenio da „ni Rusija više ne želi Putina, a takav stav građana sve je vidljiviji“.

Predstojeći predsednički izbori neumitno se kao tema provlače kroz rusku svakodnevicu. Ipak, reklo bi se, o njihovom ishodu još više mozgaju van njenih granica. Nema sumnje da je, u tom smislu, veoma intrigantno zazvučala i procena Igora Jurgensa, šefa analitičkog centra koji deluje pod pokroviteljstvom Kremlja. Ukratko, u intervjuu agenciji Rojters, pomenuti je izjavio da je „autoritet premijera Putina u padu, a mogućnost njegovog povratka (na čelo države) umanjena je predstojećim liberalnim reformama koje je najavio aktuelni predsednik Dmitrij Medvedev“.

U tom smislu, Jurgens savetuje Medvedevu da svoju kandidaturu istakne što pre, kako se efekti najavljene liberalizacije ne bi izgubili ili razvodnili tokom meseci njenog sprovođenja. „Da sam na njegovom mestu, objavio bih kandidaturu već na Svetskom političkom forumu u Jaroslavlju (7. i 8. septembar)“. Sledeća takva prilika ukazaće se tek na kongresu „Jedinstvene Rusije“ 23. i 24. septembra, napominje Jurgens i dodaje: „U psihologiji običnih Rusa Putin se kotira kao sposobniji i uticajniji čovek, Ipak, mislim da mu autoritet pada, dok autoritet Medvedeva ide na gore“, objasnio je analitičar.

Mada i Bajdenov i Jurgensov stav definitivno za cilj imaju da osokole sve one kojima se povratak Putina na čelo države ne čini kao najbolji potez, ispitivanja javnog mnjenja daju ponešto drugačiju sliku. Po njima, vladajuća partija „Jedinstvena Rusija“ teško da će izgubiti prevlast koju ima u Donjem domu (Dumi) sadašnjeg saziva ruskog parlamenta. Okolnosti pred parlamentarne izbore zakazane za 4. decembar ne ukazuju na mogućnost bilo kakvih dramatičnih preokreta. „Jedinstvena Rusija“ može da računa na 55 odsto biračkih glasova. A na čelu partije je upravo – Putin.

Sa druge strane, ako se uzme u obzir da je uloga parlamentarnih stranaka u svakodnevnom vođenju ruske države prilično simbolična, nema sumnje da pomenutih 55 procenata mogu da se računaju kao kredit koji glasači daju aktuelnom premijeru.

Ali vratimo se američkom viđenju ruske svakodnevice.

Nepoverenje koje imaju u Vašingtonu prema putinovskoj Rusiji teško se topi. Kako je objavio sajt „Vikiliks“, upravo su Amerikanci omeli planiranu saradnju između vojnih organizacija zapada i istoka – NATO i ODKB. Mada je generalni sekretar alijanse Anders fog Rasmusen bio sklon zajedničkom delovanju dva vojna saveza protiv međunarodnog terorizma i sličnih savremenih izazova, telegramom upućenim iz Vašingtona u septembru 2009. ova mogućnost je sasvim odbačena. Odluka je doneta na osnovu procene administracije SAD da bi takva saradnja umanjila uticaj NATO u pojedinim delovima sveta, a posebno na prostorima bivšeg Sovjetskog Saveza.

Podsetimo na kraju da je upravo Džo Bajden, na konferenciji u Minhenu 2008, prvi predstavio sopoljnopolitičke prioritete administracije predsednika SAD Baraka Obame i založio se za „resetovanje“ odnosa sa Rusijom. Doduše, nešto kasnije u jednom intervjuu 2009. izjavio je da je Rusija „zemlja pred nestajanjem“ i da joj, htela ona to ili ne, predstoji da čini ustupke Zapadu, a posebno SAD.

Kako danas izgleda, to „nestajanje“ će da potraje.

Slobodan Samardžija

objavljeno: 12.09.2011
Pogledaj vesti o: Vladimir Putin

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.