Smena loših direktora

Izvor: Blic, 03.Avg.2014, 22:17   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Smena loših direktora

Od septembra će u zdravstvu biti smena direktora bolnica. Svi oni koji iza sebe nemaju rezultate neće moći više da vode ustanove, kaže za „Blic” ministar zdravlja.

- Kad god imaju neki problem koji nisu rešili, rukovodioci u zdravstvenim ustanovama kažu „pisali smo Ministarstvu”. Niko ne kaže šta su konkretno uradili da reše problem. Tako svi možemo biti direktori. Mi sada gledamo rezultate njihovog rada, pa će Ministarstvo zdravlja pisati njima. Nekima ćemo >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << se zahvaliti - najavljuje dr Lončar.

Šta je Ministarstvo zdravlja uradilo za ovih 100 dana?

- Dosta toga. Svi znamo u kakvoj se situaciji nalazi zdravstvo. Nismo sedeli i kukali. Izašli smo konkretno sa listama čekanja, koje su do sada bile tabu tema. Objavili smo zvaničnu jedinstvenu listu, stavili je na sajt i oformili timove od naših najboljih stručnjaka koji će to voditi u okviru svojih oblasti kojima se bave. Oni će preuzeti odgovornost ne samo za svoje klinike, već za celu Srbiju. U svim gradovima mora da se radi isto, od dijagnostike, pregleda, lečenja... Konačno smo pokazali da sada struka vodi zdravstvo, jer imamo ljude koji se ne vode partijama.

Vlada se trudi

Kao građanin ove zemlje, kako ocenjujete rad ove vlade u prvih 100 dana?

- Mislim da je Vlada Srbije opravdala poverenje građana. Svako ko želi i ko je realan može da vidi da postoji ogromna energija i da se ulaže veliki trud u sve stvari koje nisu dobre, a koje treba da se isprave.

Konstatovali ste koliko se pacijenata nalazi na listama čekanja. Kako ćete ih sada smanjiti?

- Cilj nam je da do kraja godine liste čekanja za kataraktu i operacije kuka i kolena smanjimo za 10 odsto. Za 15 odsto ćemo smanjiti liste za preglede na magnetnoj rezonanci i skeneru. Za sledeću godinu nam je plan da za pojedine stvari više nema lista čekanja, a da ono što ostane bude u objektivnim okvirima.

Na koji način ćete povećati broj operacija i pregleda?

- Organizovali smo rad u dve smene. Negde se radi subotom i nedeljom, kao, na primer, za pregled na magnetnoj rezonanci. Negde smo dodali nešto što je bilo potrebno od opreme da bi mogao posao da se obavlja. Imamo i stručnjake koji odlaze u druge ustanove i obavljaju preglede tamo gde postoji oprema ali nema kadra. Ove godine poboljšavamo organizaciju da bismo postigli bolje rezultate.

U budućnosti će izdvajanja za zdravstvo biti manja.

- Biće dovoljno novca za ono što je potrebno pacijentima da bi dobili adekvatnu uslugu. Imamo jednu klauzulu u kojoj stoji da ukoliko nam bude potreban novac, možemo ga dobiti iz budžeta. Samo, razlog za to mora da bude opravdan.

Kada će onda bolnice biti sređene?

- Stvari ne mogu da nam padnu sa neba. Ne možemo dobiti novu zgradu za tri meseca ili šest meseci. Ali krenuli smo. Ukinuli smo obavezni staž od dve godine. Sada i lekari koji nisu zaposleni za stalno mogu da specijaliziraju, a uveli smo i volonterske specijalizaicje za deficitarna zanimanja. Imamo veliki broj specijalista preko 55 godina. Sada smo došli u situaciju da nemamo stručnjake, a nema ih ni na birou. Ko će da nas leči ako nastavimo po starom.

Rođendanska želja

Danas punite 43. godine. Koje su vaše želje za rođendan?

- Poklone ne volim, a rođendane proslavljam u krugu porodice. Međutim, ove godine proslaviću ga u Bačkom Gradištu sa članovima Vlade, gde ćemo obeležiti 100 dana rada Vlade Srbije.

Nedavno ste izjavili da Srbija obrazuje više lekara nego što je potrebno. Zašto?

- To su činjenice. Na birou imamo 2.000 lekara, a preko 1.000 studenata svake godine upiše medicinski fakultet. Moj cilj je da ljudi upisuju medicinu iz ljubavi i da im realno kažem kakve su njihove šanse u zemlji Srbiji. Sada se dešava da ljudi završe medicinu i ne mogu da se zaposle.

Da li onda razmatrate da se smanji broj studenata medicine?

- Zamolio sam medicinske fakultete da naprave strategiju koliko će nama lekara trebati u narednih pet godina. Ne tražimo da ne upisuju studente. Fakultetima je bitno da ih imaju, ali moramo da budemo realni prema deci koja upisuju medicinu, jer se odriču mnogo toga. U ovom trenutku nedostaje 400 specijalista da bismo u narednih godinu-dve pokrili proces rada.

Da li ćete regulisati rad u državnom i privatnom sektoru, jer se dešava da lekari rade na tri do četiri mesta?

- To je problem za državu. Neophodno je da imamo uvid ko i koliko radi. Niko im neće braniti da rade, ali moraju da plate porez. Država mora da zna koliko je lekar zaradilo od podnevnog rada. Ne može da se kuka da je plata mala u državnom sektoru, a onda se celo popodne radi privatno, zbog zarade. Gde to vodi? Ko ima koristi od toga?

Da li preti nestašica lekova?

- Farmaceuti i proizvođači potpisali su saglasnost da će cene lekova biti smanjene od 1. januara sledeće godine, i garantovali da neće biti nikakvih nestašica.

Fond za retke bolesti biće oformljen u septembru. Zašto se kasnilo sa tim?

- Trebao je da počne da radi, ali na sugestiju ljudi iz Skupštine, pozicije, opozicije, nije bio momenat da to krene ranije, jer je sve bilo preusmereno na sakupljanje sredstava za oporavak od poplave. Cilj je da Fond pokriva sve troškove lečenja dece od retkih bolesti i onih kojima u Srbiji ne može da se pomogne. Biće osnovan pri Vladi. Promoteri tog fonda biće Novak Đoković, Emir Kusturica i svi naši ljudi koji mogu da utiču na ljude da pomognu.

Najčitanije SADA:

Nastavak na Blic...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.