Izvor: VOA, 15.Feb.2024, 02:39
Da li će dezinformacije poremetiti američke izbore u novembru?
Vašington — Kada je Rusija pokušala da utiče na američke predsjedničke izbore 2016. godine, to je usmjerilo pažnju zvaničnika i javnosti u Americi na strane kampanje širenja dezinformacija.
Tokom istraga koje je sprovela američka vlada utvrđeno je da su ruski hakeri upali u mejlove Nacionalnog komiteta Demkratske stranke i šefa kampanje tadašnje predsjedničke kandidatkinje Hilari Klinton i objavili interna dokumenta. Ruska "fabrika trolova" otvorila je hiljade naloga na društvenim mrežama na kojima je uticala na politički diskurs u Americi.
Ruska vlada pokušala je da podrije kandidaturu Klinton i poboljša poziciju njenog protivnika Donalda Trampa, zaključila je američka obavještajna zajednica.
Riječi kao što su "dezinformacije" postale su uobičajene u američkoj politici. Od kompanija, u čijem vlasništvu su društvene mreže, traženo je da preduzmu akciju protiv laži na internetu.
Osam godina kasnije, dok se Amerikanci spremaju da u novembru izaberu novog predsjednika, neki eksperti vjeruju da Amerika nije u ništa boljoj poziciji da spriječi širenje dezinformacija, nego što je bila 2016.
Problem je, kako smatraju, postao veći, u rasprave o dezinformacijama se umiješala politika a društvene mreže sve manje regulišu sadržaj.
"Strahuje se da bi mogli da se vratimo u situaciju kao što je bila 2016. godine gdje bi bi mogli da imamo stvarno miješanje trolova, strano miješanje u ove platforme. I veliki broj birača se informiše na tim platformama", upozorila je Šilpa Kanan, koja je nekada bila zadužena za moderaciju sadržaja na Tviteru (sadašnjem Eksu).
Međutim, imajući u vidu veliki broj gorućih pitanja u Americi, nisu svi saglasni da su dezinformacije istinska prijetnja za zemlju.
Izmijenjeni uslovi
Na početku ovogodišnjeg izbornog ciklusa, Amerikanci su duboko podijeljeni. Prema anketama, gotovo trećina vjeruje u neistinite tvrdnje da su predsjednički izbori 2020. godine bili pokradeni.
Bivši predsjednik Donald Tramp - koji je poražen na tim izborima i favorit je za osvajanje republikanske predsjedničke nominacije - aktivno promoviše taj narativ.
Njegove pristalice su 6. januara 2021. godine upale u američki Kapitol u pokušaju da zaustave formalnu potvrdu izbornih rezultata, što je događaj koji i dalje dijeli američku javnost.
Teorije zavjere, laži i agresivna retorika postali su uobičajeni u američkoj politici, kaže Sara Aniano iz Lige za borbu protiv klevete.
"Politički prihvatljive opcije su se promijenile od 2016. godine. Od tada smo svjedoci normalizacije neke zaista gnusne retorike i lažnih narativa", ističe Aniano koja istražuje dezinformacije.
U inostranstvu, SAD su suočene sa rivalima koji bi možda željeli da utiču na ishod izbora.
Bijela kuća je po svemu sudeću svjesna te opasnosti. Predsjednik Džo Bajden je u novembru pokrenuo to pitanje u razgovoru sa kineskim liderom Ši Đinpingom i dobio uvjeravanja da se Peking neće miješati u izbore u novembru, prenio je CNN.
Situacija se mijenja i u sajber prostoru i u tehnologiji. Američka agencija za bezbjednost sajber prostora i infrastrukture izrazila je zabrinutost da bi brzi razvoj vještačke inteligencije (AI) mogao da "pojača postojeće rizike po izbornu infrastrukturu".
Društvene mreže u međuvremenu odustaju od napora da regulišu informacije koje se dijele na platformama, pokazuju podaci neprofitne organizacije za medije "Sloboda medija".
To je "stvorilo toksičnu sredinu na internetu koja je podložna zloupotrebi od strane anti-demokratskih snaga, bijelih supremacista i drugih loših aktera", navela je ta organizacija u izvještaju u decembru.
Mada je ta promjena u regulisanju sadržaja nekada ideološka - vlasnik Eksa Ilon Mask se javno zalagao za manja ograničenja na slobodu govora - češće su u pitanju ekonomski razlozi.
Tehnološke kmpaniije su od prošle godine otpustile više od 200.000 zaposlenih, među kojima su i oni zaduženi za moderaciju sadržaja.
Uloga politike
Prijetnja od širenja dezinformacija postaje i sve više političko pitanje.
Bajdenova administracija je 2022. godine formirala Odbor za dezinformacije, u okviru Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost, sa zadatkom da koordiniše napore sekretarijata da se suprostavi obmanjujućim ili lažnim informacijama na internetu.
Formiranje opskurnog odbora izazvalo je velike kontroverze. Vodeći republikanci u Odborima Predstavničkog doma za unutrašnju bezbjednost i obavještajne službe su u pismu vladi zatražili više informacija o formiranju novog entiteta. Republikanski senator iz Jute Mit Romni ocijenio je da formiranje odbora "prenosi poruku svijetu da ćemo širiti propagandu u našoj zemlji".
Senator Džoš Holi, republikanac iz Mizurija, tvitovao je da je "glavni prioritet Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost da reguliše slobodu govora Amerikanaca".
Nina Jankovic, ekspertkinja za dezinformacija koja je trebalo da bude na čelu odbora, demantovala je da je cilj da se cenzurišu Amerikanci. U svijetlu kontroverze, bila je suočena sa malttetiranjem i čak prijetnjama smrću.
Posle samo nekoliko nedelja je podnijela ostavku, a odbor je brzo raspušten.
Pitanje dezinformacija je od tada ostalo kontroverzno. Odbor Predstavničkog doma za pravosuđe je u februaru 2023. godine zatražio dokumenta od pet vodećih tehnoloških kompanija, u okviru istrage o tome da li je postojala zavjera sa Bajdenovom administracijom da se cenzurišu konzervativni stavovi.
Nisu samo zvaničnici zabrunuti zbog načina na koji vlada i društvene mreže rešavaju pitanje dezinformacija. Jankovic vjeruje da miješanje politike u napore da se spriječi širenje dezinformacija otežava tehnološkim kompanijama da regulišu lažan i toksičan sadržaj.
"Ostaju bez podsticaja da urade ispravnu stvar", ističe Jankovic.
Međutim, Aron Ter - direktor u Fondaciji za individualna prava i govor (FIRE), nestranačkoj organizaciji za građanske slobode, nije saglasan sa tom ocjenom.
On vjeruje da ako se vladi daju ovlašćenja da se bori protiv dezinformacija, da političari onda mogu da određene ideje s kojima se ne slažu smatraju lažima i da pokušaju da ih uklone iz javnog diskursa. To bi onda obeshrabrilo javnu raspravu, kaže Ter za Glas Amerike.
"Kakva god da postoje strahovanja u pogledu dezinformacija, nema razloga da se vjeruje da to opravdava ukidanje osnovnih građanskih sloboda", ističe Ter.
Šta kažu društvene mreže
Prvi amandman američkog Ustava ne garantuje samo Amerikancima pravo na slobodu govora, već i društvenim mrežama daje pravo da same donose uređivačke odluke.
Kompanije kažu da rade upravo to i odbacuju ocjene da su odustale od borbe protiv dezinformacija.
Glas Amerike tražio je komentar od četiri glavne kompanije u čijem su vlasništu društvene mreže: Mete (Fejsbuk, Instagram), Jutjuba, TikToka i Eksa. Izuzev Eksa, koji obično ne odgovara na zahtjeve medija za komentar, sve su odgovorile i iznijele svoje strategiju za borbu protiv lažnih informacija.
"Ulažemo mnogo napora u mjere i sisteme koji ljude povezuju sa veoma kvalitetnim izbornim sadržajem. Zabranjen je sadržaj kojim se birači obmanjuju kako da glasaju ili kojim se ohrabruje miješanje u demokratski proces. Strogo sprovodimo naše smjernice, koje se odnose na sve vrste sadržaja, uključujući i izborni", navela je u odgovoru Ajvi Čoj, portparolka Jutjuba.
"Naša riješenost da podržimo izbore 2024. je čvrsta, a naši timovi za izbore su na oprezu", istakla je Čoj.
Meta je uputila Glas Amerike na dokument u kojem se iznose napori za borbu protiv izbornih dezinformacija.
"Imamo oko 40.000 ljudi koji rade na bezbjednosti i sigurnosti, sa više od 20 milijardi dolara uloženih u timove i tehnologiju u toj oblasti od 2016. godine. Veći dio našeg pristupa je konzistentan već neko vrijeme, ali se i dalje adaptiramo da bi osigurali da se možemo suočiti sa novim izazovima, uključujući i vještačku inteligenciju", navodi se u dokumentu.
Kompanija je takođe ukazala na politiku o transparentnosti političkih oglasa. Meta će blokirati nove političke oglase tokom poslednje nedelje predsjedničke kampanje. Takođe od oglašivača zahtijeva da navedu kada koriste vještačku inteligenciju da izmijene fotografije, video ili audio u političkom oglasu.
Iako Eks nije odgovorio na zahtjev Glasa Amerike za komentar, kompanija je prethodno navela da mijenja politiku o izborima da bi spriječila širenje sadržaja "kojim bi ljudi mogli da se zastraše ili obmane da predaju svoje pravo da učestvuju u građanskom procesu".
Međutim, u Eksu navode da neće neophodno ukloniti sadržaj kojim se krše pravila te kompanije, već da će ograničiti njegovu vidljivost i staviti mu oznaku.
Od svih platformi, TikTok je najveća nepoznanica. Aplikacija je bila dostupna u SAD tek posle izbora 2016. godine. Od tada joj je naglo porasla popularnost, naročito među mladima. Američka vlada razmatra zabranu kineske aplikacije zbog mogućih prijetnji po nacionalnu bezbjednost.
Za razliku od drugih platformi, TikTok zabranjuje političke oglase. Portparol je naveo za Glas Amerike da kompanije ne dozvoljava dezinformacije o građanskom i izbornom procesu i uklanja ih sa platforme. TikTok takođe ima zaposlene koji provjeravaju tačnost sadržaja i birače usmjeravaju na provjerene informacije o izborima. Takođe zabranjuje objave o političarima koje su proizvod vještačke inteligencije i zahtijeva da se označi sadržaj koji je rezultat AI.
Međutim, Kanan - bivša zaposlena u Tviteru - strahuuje da to nije dovoljno, naročito u ključnoj 2024. godini kada glasaju milijarde ljudi.
Pogledaj vesti o: Vašington, Hilari Klinton
.jpg)
