Izvor: VOA, 28.Nov.2023, 02:40
Broj ubistava u prijestonici SAD raste, ali policija rješava manje slučajeva
Iako više nije vodeći grad po ubistvima u SAD, Vašington se suočava sa višegodišnjim porastom u broju ubistava. Istovremeno, policija rješava daleko manji broj takvih zločina.
Za porodice žrtava, pitanje nerazjašnjenih ubistava seže duboko.
Suprug Azije Timimi, Akuil, izboden je nožem u svađi u januaru 2021. i umro je nekoliko dana kasnije.
"Jednostavno se ne osjećate bezbjedno dok ih ne uhvate", kaže Timimi. "Mogla bih da prolazim pored osobe koja je ubila mog muža."
Natalija Mičel želi pravdu za svog sina Morisa, koji je ubijen u martu 2022. godine, kako bi pronašla svojevrstan kraj te priče. Kaže da uspješno hapšenje ubice njenog sina "ne bi vratilo Morisa, ali bi pomoglo".
Procenat ubistava koja rješava Policijska uprava Vašingtona naglo je opao 2023. godine, ostavljajući grad na pravom putu da zabilježi najnižu stopu riješenih slučajeva u više od 15 godina.
Do 13. novembra policija je riješila samo 75 od 244 ubistva počinjena ove godine. Uzimajući u obzir 33 ubistva iz prethodne godine koja su razriješena u 2023. godini, ukupna stopa riješenih slučajeva iznosi oko 45%. Prema podacima policije, to bi bila najniža stopa barem od 2007. godine.
Na nacionalnom nivou, prosječna stopa riješenih ubistava ima tendenciju da se kreće između 50% i 60%, kaže Rik Rozenfeld, profesor kriminologije na Univerzitetu Mizuri-Sent Luis.
Niska stopa rješavanja slučajeva, posebno kada je riječ o ubistavima, može narušiti moral policajaca i povjerenje zajednice u policiju, ali i umanjiti saradnju između građana i policije koja je od vitalnog značaja za mnoge istrage, objašnjava Kristofer Herman, vanredni profesor na Džon Džej koledžu krivične pravde i bivši supervizor kriminalističkih analitičara u njujorškoj policiji.
"Čitav taj proces može nekako da ode u pogrešnom smjeru, gdje zajednica više ne vjeruje toliko policiji ili postoji nedostatak vjere", rekao je Herman. "Mnogo je manje saradnje između zajednice i policije. I kada policija vidi nedostatak saradnje od zajednice, neki od njih će na neki način dignuti ruke i reći: 'Zašto bi nas bilo briga kada niko u zajednici ne želi pomoći?"
Zamjenica gradonačelnice za javnu bezbednost Lindsi Apija priznala je da rješavanje slučaja predstavlja "neki osjećaj pravde za žrtve".
Dodatno je navela da "izvjesnost postojanja posljedica odvraća od kriminala. Stoga je važno da što je prije moguće zatvorimo i rješavamo slučajeve."
Pad broja riješenih ubistava samo je dio komplikovane krize javne bezbjednosti s kojom se suočava glavni grad SAD. Apija je ove godine u svjedočenju pred Odborom za pravosuđe Predstavničkog doma Kongresa jasno priznala obim problema.
„Oksford definiše krizu kao vrijeme intenzivnih poteškoća, nevolja ili opasnosti“, svjedočila je ona. "Tako da bih rekla da postoji kriza."
U Vašingtonu je u 2023. godini bilo 33% ubistava više nego prethodne godine. Nasilni zločini koji uključuju maloljetnike takođe su u stalnom porastu, kao i krađe automobila, a među nedavnim žrtvama su i američki kongresmen i diplomata iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
U intervjuu za AP, Apija je kao neke od faktora koji utiču na ovakvu statistiku navela probleme sa brojem policajaca i poteškoće sa analizom mjesta zločina.
Ove godine policija u Vašingtonu ima oko 3.300 službenika - što je pad od oko 500 u odnosu na 3.800 iz 2020. godine.
Zvaničnici policijskih sindikata javno su okrivili Gradsko vijeće za, kako kažu, antipolicijsku politiku koja je otjerala policajce i otežala napore za zapošljavanje. Gradonačelnica, međutim, želi da broj službenika bude oko 4.000.
Kriminalistička laboratorija vašingtonske policije, Odjeljenje za forenzičke nauke, takođe je izgubila akreditaciju u proljeće 2021. zbog navoda o propustima u njihovim analizama. Apija je navela da se laboratorija nada da će povratiti svoju akreditaciju početkom sljedeće godine. U međuvremenu, grad analizu mjesta zločina prebacuje na spoljne aktere, što je proces koji oduzima vrijeme i novac, rekla je ona.
Prema riječima Apije, prerano je da se u desetom mjesecu u godini sudi o uspjehu istraga ubistava koje mogu potrajati mjesecima ili godinama. Na primjer, policija Vašingtona je krajem oktobra uhapsila čovjeka zbog ubistva koje se dogodilo 2009. U takvim slučajevima, hapšenje se računa kao dio ovogodišnje stope uspješno riješenih slučajeva.
Ali, sa još samo nekoliko sedmica u godini, bio bi potreban izuzetan niz uspješnih hapšenja kako bi se spriječilo da 2023. ima najnižu stopu riješenih ubistava u više od 15 godina.
Uticaj neriješenih ubistava može imati štetne posljedice na više načina.
"To uništava crnačke porodice, a može i policijsku upravu", kaže Ronald Moten, aktivista koji je u mladosti proveo vrijeme u saveznom zatvoru zbog optužbi za drogu. "Porodici uvijek daje osjećaj olakšanja ako dođe do zatvaranja tog poglavlja. Ne pomaže vam da se izliječite, ali je dio procesa ozdravljenja."
Motenov polubrat ubijen je 1991. godine, u periodu kada je broj ubistava u glavnom američkom gradu redovno prelazio 400 godišnje. Slučaj nikada nije riješen.
"Boli jer se osjećate kao da se neko izvukao ubivši vaše dijete bez posljedica", navodi Moten. "To je bolno. Želite da se to okonča i želite da neko odgovara."
Sprečavanje da se taj negativni ciklus ukorijeni jedan je od glavnih prioriteta grada. Kako bi zatvorila slučajeve, policiji su potrebni stanovnici da pomognu iskorijeniti nasilne kriminalce iz njihovih zajednica, kaže Apija, zamjenica gradonačelnice.
"Potrebna nam je njihova pomoć. I oni moraju vjerovati da će, ako nam daju informacije i pomognu, to dovesti do odgovornosti", dodaje ona. „Ako nam daju informacije o nekome ko je uključen u pucnjavu, a onda se ta osoba odmah vrati u zajednicu, neće vjerovati policiji na isti način... Treba nam zajednica da nam pomogne da zatvorimo slučajeve, a onda nam je potreban ostatak sistema da radi kako bi ih zaštitio."
Timimi, čiji je sin Halil upucan izvan Vašingtona u susjednom okrugu Princ Džordž u državi Merilend, oko šest sedmica nakon što je njen muž izboden, sada se brine o svom paralizovanom sinu i vodi dobrotvornu organizaciju koja urbanu omladinu podučava modernim životnim vještinama.
Ona kaže da se boji povratka u dane kada je Vašington rutinski predvodio naciju u ubistvima po glavi stanovnika. Dvoje njenih bivših komšija izgubilo je djecu zbog nasilja vatrenim oružjem u posljednjih nekoliko godina, a 2021. godine njeno kumče je ubijeno u unakrsnoj vatri dok je bio kući jer mu je koledž bio zatvoren zbog pandemije kovida 19.
„Sjećam se da sam osamdesetih i devedesetih godina svake sedmice išla na sahranu“, rekla je. "A kada je slučaj neriješen, jednostavno se osjećate kao da su vas zaboravili."
Pogledaj vesti o: Vašington
.jpg)
