Rohani podsetio na američko obaranje iranskog aviona sa 290 putnika

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 10.Jan.2020, 13:04   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Rohani podsetio na američko obaranje iranskog aviona sa 290 putnika

Dva dana pre nego što se ukrajinski putnički avion srušio iznad Teherana, iranski predsednik Hasan Rohani podsetio je svet na obaranje iranskog aviona 1988. godine od strane mornarice SAD.

Iranski avion sa 290 ljudi eksplodirao je na nebu 3. jula 1988. pošto ga je pogodio projektil ispaljen sa američke krstarice koja je plovila Persijskim zalivom, podseća CNN.

Rohani je broj 290 iskoristio u objavi >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << na Tviteru 6. januara, aludirajući na prethodni tvit američkog predsednika, u kojem je Tramp govorio o mogućim vojnim ciljevima SAD.

"Oni koji se pozivaju na broj 52 takođe bi trebalo da se sete broja 290. Nikada ne preti iranskoj naciji", napisao je Rohani.

CNN podseća da se broj 52 odnosi se na broj mesta u Iranu koje je Donald Tramp označio kao moguće vojne ciljeve ako se Teheran odluči na osvetu za ubistvo generala Kasima Sulejmanija u vazdušnom napadu.

Kako navodi CNN, ni 1988. godine atmosfera u Zalivu nije bila ništa manje tenzična - više od godinu dana američka mornarica bila je bila na zadatku zaštite komercijalnih brodova u takozvanom "tankerskom ratu", delu iransko-iračkog rata (1980-88), dok je Iran pokušavao da blokira snabdevanje Iraka kroz Persijski zaliv, postavljajući mine i raketirajući brodove.

Podseća se da je 3. jula 1988. godine, iranski avion na letu 655 poleteo sa Bandar Abasa.

Reč je o vojno-civilnom aerodromu na koji je iranska vojska prebacila borbene avione F-14, za koje je američka vojska verovala da su opremljeni raketama Maverik, čijem dometu bi bili dostupni američki brodovi u krugu od 16 kilometara.

Dan ranije, jedan od tih F-14 bio je upozoren da se previše približio američkoj krstarici.

To jutro, 3. jula, raketna krstarica "Vinsenes" je sa fregatom "Montgomeri" razmenjivala vatru sa iranskim razaračem koji je pretio pakistanskom tankeru u Zalivu, navodi se u izveštaju američke mornarice.

Iranski avion je, kako je pokazala istraga, bio u odobrenom komercijalnom vazdušnom koridoru i na frekvencijama kontrole vazdušnog saobraćaja identifikovao se kao civilni let.

Ali iranski pilot nije upozoren na ratna dejstva u tom području, što je kontrolni toranj u Bandar Abasu ranije radio u sličnim prilikama.

Kapetan "Vinsenesa" dobijao je informacije da nepoznata letelica koju je registrovao radar ne odgovara na pozive, a pogrešno mu je rečeno da bi taj kontakt mogao biti iranski F-14.

On je imao manje od pet minuta da proceni da li je njegov brod u opasnosti i posle sedam munuta je ipak odlučio da obori avion u onome što je američka mornarica kasnije nazvala "tragičnim i žalosnim incidentom".

Iran je tužio američku vladu 1989. godine Međunarodnom sudu pravde, a 1996. nagodbom su se SAD obavezale da plate desetine miliona dolara kao nadoknadu porodicama žrtava.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Povezane vesti

RT: Rohani obećao da će se „identifikovati i procesuirati“ svi koji su odgovorni za „katastrofalnu grešku“ koja je dovela do obaranja ukrajinskog aviona

Izvor: Vostok.rs, 11.Jan.2020, 10:49

Iranski predsednik Hasan Rohani obećao je da će naći i kazniti svi koji su umešani u nenamerno obaranje ukrajinskog putničkog aviona iznad Teherana, nazivajući to "katastrofalnom greškom". . Iran priznao da je greškom oborio ukrajinski avionhttps://t.co/vodQSg9MZs. — VOSTOK vesti (@vostokvesti)...

Nastavak na Vostok.rs...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.