Žilavo drvo: ima 400 godina i preživelo je atomsku bombu

Izvor: Vostok.rs, 04.Avg.2015, 08:48   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Žilavo drvo: ima 400 godina i preživelo je atomsku bombu

04.08.2015. -

Japansko bonsai drvo poklonjeno Americi 1976. godine zaista je zapanjujuće. Drvo, koje je deo Nacionalnog muzeja bonsai i penjing stabala, nije samo rizikovalo život da postane najstarije u kolekciji, već je preživelo eksploziju atomske bombe „Mališa“, koja je bačena na Hirošimu za vreme Prvog svetskog rata.

„Kao prvo, neverovatno je znati da je nešto moglo da preživi atomsku eksploziju“, >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << rekao je Mojsije Vejsberg, 26-godišnji student Pravnog centra Džordžtaun univerziteta. „A onda je nekim sticajem okolnosti japansko drvo iz 1600-ih godina završilo ovde.“

Drvo je donirao bonsai majstor po imenu Masaru Jamaki, i bilo je jedno od 53 uzoraka poklonjenih SAD za dvestagodišnjicu 1976. Malo se o njemu znalo do 8. marta 2001. godine, kada su  bez prethodne najave dva brata iz Japana došla u muzeju da pogledaju drvo svog dede, piše Vpašington post.

„Smatram da je neverovatno što je Masaru Jamaki mogao dati neprocenjiv bonsai svom neprijatelju, a ne reći ni reč o tome“, rekao je Feliks Laflin, predsednik neprofitne fondacije Nacionalnog muzeja bonsai.

Šigeru Jamaki i njegov brat Akira su razjasnili nedoumice muzejskih zvaničnika, iako nikada pre posete nisu videli drvo i čuli su o njemu samo kroz porodične priče. Snimci uzeti u Jamaki rasadniku nakon eksplozije pokazuje netaknut bonsai u pozadini.

Drvo se 6. avgusta 1945. nalazilo na dve milje od mesta eksplozije bombe i pretpostavlja se da ga je zid obližnjeg obdaništa sačuvao živog.

Bonsai je već nadmašio svoj životni vek i proveo oko desetinu svog života u Vašingtonu.

Odgovarajući na pitanje koliko je maksimalno očekivano trajanje života drveta, Džek Sustik, koji je bio kustos Muzeja Bonsai u Pekingu kaže:

„Ja nerado mogu da kažem 200 godina“.

Osiguranje opstanaka tako važnog komada kolekcije nije lak zadatak. Ono pada na Sustika.

Sustik je rekao da se bonsai ne odnosi na vrstu drveta već na način na koji je zbrinuto.

To je mešanje prirode i umetnosti, rekao je on.

Briga uključuje dnevno zalivanje, proveru insekata, rotiranje ka suncu dva puta nedeljno, i povremeno pomeranje.

U 2016. godini, muzejski zvaničnici su rekli da će bonsai imati novi dom u japanskom paviljonu, koji se renovira u čast njegove 40. godišnjice u SAD.

Nastavak na Vostok.rs...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.