Izvor: Politika, 04.Jun.2007, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Zagorčavaju život Srbima
Iako je dostavio uverenje da je državljanin Srbije i stanovnik Beograda, izbeglici iz Hrvatske Dejanu Brkiću biće suđeno u Zagrebu zbog neodazivanja na služenje vojnog roka u Hrvatskoj vojsci Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka, 3. juna – Zagrebačko Opštinsko tužilaštvo nije odustalo od gonjenja Dejana Brkića iz Beograda i njemu će se 8. juna – iako se posle napuštanja Hrvatske odrekao njenog i uzeo državljanstvo Srbije – suditi za krivično delo "protiv oružanih >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << snaga Republike Hrvatske". Konkretnije, Brkić će odgovarati za "izbegavanje vojne službe", odnosno neodazivanje na poziv za služenje vojnog roka u Hrvatskoj vojci.
Brkić je, sa ocem Milanom i majkom Ljiljanom, otišao iz Hrvatske u proleće 1993. godine, pre nego što je postao punoletan. Njegova porodica se skrasila u Beogradu, gde je završio treći i četvrti razred Grafičke škole. U međuvremenu, on se odrekao hrvatskog i dobio državljanstvo Srbije. Njegov prvi odlazak u rodni Zagreb i to službeni, 17. maja ove godine, završio se hapšenjem na graničnom prelazu Bajakovo. Pre njega, u Hrvatskoj su pod istovetnom optužbom uhapšeni Darko Keča, koji je izbegao u Inđiju, i Željko Novaković, stalno nastanjen u Nemačkoj. Keča je pušten iz pritvora i protiv njega je obustavljen postupak, a protiv Novakovića, mada je pušten na slobodu, krivični postupak je nastavljen.
"Očekivala sam da će Dejana, ako ništa drugo, pustiti iz pritvora da se brani sa slobode. Tim pre što je u zapisniku, napravljenom posle njegovog hapšenja, i rešenju o pritvaranju napisano da je on državljanin Srbije. Međutim, tužilac Ksenija Jurin-Panić nije odustala od podizanja optužnice u kojoj je navela da je Dejan još uvek i državljanin Hrvatske. Za krivično delo koje mu je stavljeno na teret zaprećena je kazna od jedne do 10 godina zatvora", rekla nam je u telefonskom razgovoru Ljiljana Brkić.
Istražni sudija Osnovnog suda u Zagrebu Sanja Mazalin odbila je predlog Brkićevog branioca Milutina Ostojića da njegovog klijenta pusti da se brani sa slobode. Ona je odluku obrazložila time da ne postoje garancije da će se okrivljeni odazvati sudskom pozivu, bez obzira na to što mu ne bi bio vraćen pasoš. "Sudu smo dostavili izvod iz Matične knjige jugoslovenskih državljana, iz kojeg se vidi da je Dejan 1999. godine dobio državljanstvo tadašnje SR Jugoslavije i Republike Srbije. Takođe, priložili smo i potvrdu Grafičke škole da je u njoj završio treći i četvrti razred i dopis da je u toku njegovo regulisanje vojnog roka u Srbiji. Verujemo da će to, kao i činjenica da je Dejan u vreme kada smo otišli iz Hrvatske bio maloletan, biti dovoljno da ga sud oslobodi i da bude pušten iz pritvora. I dalje se nadam da vlast u današnjoj Hrvatskoj nije onako rigidna kakva je bila u vreme kada smo je napustili", ne gubi nadu Ljiljana Brkić.
Predsednika Dokumentaciono-infortmativnog centra "Veritas" Savo Štrbac podseća da Dejan Brkić nije mogao dobiti državljanstvo Srbije a da se prethodno ne odrekne državljanstva Hrvatske. "Tada nije bilo sporazuma o dvojnom državljanstvu, pa su se svi Srbi koji su u Srbiju došli iz Hrvatske i Hrvati koji su iz Srbije otišli u Hrvatsku morali odreći ranijeg državljanstva da bi dobili novo. Ipak, u Srbiji nije uhapšen nijedan Hrvat koji je, zbog iseljavanja u Hrvatsku, izbegao služenje vojnog roka. Zbog svega toga mislim da hrvatska vlast i ovim postupcima nastoji da Srbima zagorča život i da ih odvrati ne samo od povratka, nego i od ulaska u Hrvatsku", izjavio je našem listu Štrbac.
Boro Marić
[objavljeno: 04.06.2007.]
.jpg)
