Suknja za svako mesto

Izvor: Politika, 13.Sep.2006, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Suknja za svako mesto

Navijači, vodiči, gajdaši – nigde bez kilta i himne "Flauer of Skotland"

Od našeg specijalnog izveštača
GLAZGOV, septembra – Ko bi vam u Glazgovu mogao prvi poželeti dobrodošlicu, ako ne naočiti muškarac u kiltu. Ed Meknil, dobro zagazio u pedesete, vitalan, nasmejan... Pomaže mu mlađana, porculanski vitka, Liza, koja kao da trenira džudo, a zapravo završava studije biologije. Kao od šale, Liza ubacuje naše kofere u gepek kombija, seda za volan, dok >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << gospodin Meknil uzima mikrofon i započinje čudesnu priču o Glazgovu. Ovde muškarci sa ponosom nose suknju i pričaju mnogo, a žene – voze kombi i jedva progovaraju.

Glazgov je najveći grad Škotske sa oko 630.000 stanovnika. Ovde je 1931. godine živelo čak 1.088.000 stanovnika, ali su se kako je industrijska revolucija posustajala stanovnici selili u nove gradiće. Danas Glazgov više živi od stare slave, a nekada je to bilo drugo po veličini i značaju mesto britanske imperije u viktorijanskom dobu.

Grad parkova i muzeja

To je najveći viktorijanski grad na svetu, grad čudesnih parkova, muzeja i pabova, u kojem po čuvenoj engleskoj travi umesto golubova šetaju galebovi, a ulicu umesto mačaka pretrčavaju – lisice. Za šest dana boravka videli smo samo jednu jedinu mačku, crnu kao noć, i najmanje 20 lisica koje su nam prešle put. Galebovi nisu čudna pojava, ipak je luka, do koje se stiže rekom Klajdom, na svega 20 milja od centra grada.

Mali po broju stanovnika, ali veliki po slavi, Glazgov danas ima čak tri univerziteta: Glazgov univerzitet, Sent Endrjuz univerzitet i Stretklajd. Na jednom od njih, Sent Endrjuz univerzitetu, u junu 2005. geografiju je diplomirao princ Vilijam, stariji sin tragično nastradale princeze Dajane. Svoje studentske dane ovde je proveo i premijer Toni Bler, a po jednom od koledža, pre velike filmske karijere, muvao se i glumac Šon Koneri, istina ne kao student, već kao raznosač mleka.

Imena onih koji su slavu Škotske proneli svetom a bili su studenti Univerziteta u Glazgovu, stoje upisana na metalnoj ogradi virtuozne izrade i lepote. Tu su Kelvin, Adam Smit, Lister, Džejms Vat, Maksvel, Barnet... Nacionalni cvet Glazgova je, verovali ili ne, čičak, a ono što definitivno daje dušu ovom škotskom gradu jesu zvuci gajdi i navijači. Za gajdašem ići donosi sreću, poručili su domaćini velikog Evropskog kongresa neurologa nedavno održanog u ovom gradu, a koji su svečano otvaranje uveličali fantastičnim zvukom gajdi. "Kaledonijan pajps end drams" orkestar, sastavljen od 14 gajdaša, među kojima je i jedna devojka, i sedam momaka koji su udarali u bubanj, bacajući palice visoko iznad sebe, kao najspretnije mažoretkinje, svirali su himnu "Flauer of Skotland". Ovo je pesma koju ponesete u ušima, jače i čvršće od bilo kojeg suvenira iz ovog dela sveta. To je pesma uz koju su se škotske vojne regimente borile na Galipolju i širom Indije, ali i koju su pevale škotske bolničarke i doktorke u britanskim misijama koje su u Srbiji 1914. godine negovale srpske vojnike obolele od tifusa pegavca u Valjevskoj bolnici.

Gajdaši su naravno u kiltovima raznih desena, zavisno od toga kojem klanu pripadaju, ali u tartan (to znači kariranim) kiltovima su i navijači. Groznica subotom uveče ovde prolazi u znaku navijača. Oni – bucmasti, od viška piva crvenih obraza, u kiltovima i sa velikim perima na glavi. One – u crnim ultra mini-suknjicama, bluzicama sa bretelama iz kojih kipi na sve strane, u sandalicama na tanke kaiščiće. A, napolju, veče, 12 stepeni Celzijusa, pada kiša. Nema veze, ginis greje bolje od svake furune. Sport mi nije jača strana, pa nisam shvatila ko je te večeri gubio, a ko dobio fudbalsku utakmicu, ali niko nije izgledao potišten. Devojke na čijem su licu bili iscrtani mačji brkovi i obrve, zauzele su čak i vatrogasni automobil, pa pravo oko Džordž skvera, "srca Glazgova".

Voda života

Ako Glazgov želite da upamtite i u nepcima, jelo koje mora da se proba je hagis. Naravno, plodovi mora dostupni su u svakom i jeftinijem i skupom restoranu, ali hagis je, bez sumnje, najpoznatiji škotski kulinarski specijalitet. Prvi podatak da je reč o jelu koje se sprema od ovčijih iznutrica ne sme vas odvratiti da ga probate, mada je mnogo onih koji pamte scenu iz filma "Gorštak", kada Kristofer Lamber pominje hagis Šon Koneriju, a ovaj se – antologijska scena – mršti.

Ko se mršti, propustiće jedinstveni specijalitet. Hagis istina sadrži ljutkasto začinjeno meso od ovčijih iznutrica, oplemenjeno neobičnim začinima, a služi se uz pire od repe sa paradajzom. Srpski stomak će ga, još jedna istina, pamtiti koji dan duže, pa se preporučuje umereno probanje.

Škotska je, naravno, najpoznatiji svetski proizvođač viskija. Na geliku (a čak 66 odsto stanovnika Škotske govori gelik) zovu ga "vodom života". Ne možemo a da ne primetimo da ga neki stvarno piju kao vodu, pa u Glazgovu treba biti spreman i za suočavanje sa manje prijatnim scenama sa "mokrom braćom". U Škotskoj se proizvodi oko 200 različitih vrsta viskija, a najbolji su oni koji stižu iz destilerija sa visokih brda i takozvani "singl malt" viski, koji je čist, znači koji se ne meša sa drugim sastojcima i koji se pravi samo u jednoj destileriji. Odgovor na pitanje koji je škotski viski najbolji, jednostavno ne postoji. Neki se piju u večernjim satima, na kraju radnog dana i pred počinak, drugi kao aperitiv.

Neopravdano u senci viskija ostaju mnogi škotski pronalasci kao što su telefon Aleksandra Bela, lek penicilin doktora Aleksandra Fleminga, termos boca, prvi antiseptik za sterilizaciju hirurških instrumenata doktora Džozefa Listera, verovali ili ne, marmelada i na kraju ovca Doli, prva uspešno klonirana životinja. Tu su i čuvene logaritamske tablice, pa parna mašina Džejmsa Vata, bicikl, golf, pneumatske gume, prva kolor fotografija...

Malo li je za malu zemlju poput Škotske. Još jedna zabluda. Škotska je samo naizgled mala, jer ima obalu uključujući i brojna ostrva dugu 11.000 kilometara. Poređenja radi razdaljina od Londona do Sidneja iznosi 10.000 kilometara.

Olivera Popović

[objavljeno: 13.09.2006.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.