Strategija modernizacije kosmičkog programa Rusije

Izvor: Vostok.rs, 15.Mar.2012, 19:47   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Strategija modernizacije kosmičkog programa Rusije

15.03.2012. -

Projekat strategije razvoja ruske kosmonautike do 2030. godine predstavila je Vlada RF. U narednim decenijama Rusija treba da osigura sebi mesto među tri vodeće kosmičke sile. Strategija predviđa razvoj kosmičkih usluga, pravljenje novih brodova, između ostalog višekratnih, i letove ka drugim planetama.

Plan na 18 godina

Sam dokument za sada nije predstavljen javnosti. Na samitu Roskosmosa saopštenja o njemu nema čak ni u vestima. Kratak sadržaj >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << Strategije prepričava list Komersant, pozivajući se na dokument koji se našao na raspolaganju redakcije. Nažalost, prema navedenim podacima može se suditi koliko su detaljno planirane mere za dostizanje željenog rezultate.

Strateški ruski ekonomski program će se razvijati u tri pravca. Prvo – razvoj i korišćenje kosmičke tehnike, tehnologija i usluga. Drugi pravac će predviđati izgradnju politiranih, transportnih i stacionarnih sredstava za osvajanje kosmičkog prostora (između ostalog višekartne raketno-kosmičke sisteme). Treći predviđa stvaranje naučno-tehničke rezerve tehnike za pilotirani let na Mars i orbitalne stanice nove genracije (MKS treba da bude skinuta sa orbite 2020. godine). U konekstu nedavnih neuspeha planetarnog programa Rusije, planovi za pilotirani let na Mesec, istraživanje Marska, Venere i Jupitera i korišćenje asteroida oko zemlje daju dokumentu nijansu naučne fantastike.

Živeti dugo i srećno

Za sada Rusija ostaje vodeći „kosmički prevoznik" i istovremeno jedna od najmanje aktivnih zemalja u korišćenju kosmosa. Prošle godine je završeno formiranje orbitalne grupacije Glonas, takođe je lansirano nekoliko kosmičkih uređaja razlitiče namere. Orbitalna grupacija satelita za hidrometeorologiju i korišćenje resursa za sada je ograničena teškim Resursom-DK, prilično starim uređajem lansiranim 2006. godine, Meteorom-M br. 1 lansiranim 2009. godine i geostacionarnim Elektro-L br. 1 lansiranim 2011. Lansiranja drugih uređaja i dalje se odlažu, mada naredno (Meteor-M br. 2) treba da bude obavljeno već ove godine. Između ostalog, lansiranje uređaja samo je početak posla. Kao i u slučaju Glonasa, reč je o stalnoj podršci orbitalne grupacije i zameni satelita koji izlaze iz stroja.

U naučnom kosmosu posle pada Fobosa-Grunta nastupilo je izvesno zatišje. U orbiti radi radijska opservatorija Radioastron – u februaru ove godine započeo je rani naučni program. Na redu za lansiranje su uređaji prema Mesecu i druga opservatorija serije Spekat. Oni treba da odu u kosmos 2013-2016, ali tekško da neko može da garantuje da će se to desiti u navedenom roku. U tom kontekstu pretpostavke o pilotiranom letu na Mesec, tim pre na Mars, da ne govorimo o osvajanju asteroida, čine se prevremenim. Realističnije deluje intenzivan rad na automatskim misijama, čiji cilj neće biti toliko naučni rezultat, koliko dugi vek lansiranih uređaja.

Mesec i groš

Teško da se može govoriti da odustvo kosmodroma na svojoj teritoriji sprečava razvoj ruske kosmonautike. Postojeći uređaji omogućavaju da se reši većina zadataka i čak, po nekim ocenama, u stanju su da izvrše i više. Govore o neophodnsoti zaštite od asteroida i kometa, ali u savremenoj nauci ona nije na prvom mestu. Čak strana baza delova koje bi trebalo zameniti delovima sopstvene proizvodnje ne čini nesavladivu prepreku za razvoj domaće kosmonautike.

Ali sada ruska kosmonautika preživljava sistematsku krizu. To je izrabljenost opreme, odsustvo kvalifikovanih kadrova, smena generacija, i konačno odsustvo jasno izraženog cilja kosmičke delatnosti. Ako poslednji problem može rešiti pojedinačna strategija, ostali povlače za sobom opštu naučno-tehničku kulturu u zemlji.

Obnova inžinjerske obuke, stvaranje sopstvene baze delova nisu brzi procesi. Realni rezultat može da se očekuje verovatno najranije 2020. godine, ako se politika uobičajena danas ne promeni, ako finansiranje bude bilo ravnomerno i dovoljno. Budžet Ruske kosmičke agencije koji 2012. iznosi 140 milijardi rubalja, do 2014. treba da skoči do 174 milijarde. To je malo u poređenju sa budžetom NASE (17,7 milijardi dolara zahtev je za 2013. finansijsku godinu), ali tendencija uliva nadu.

Izvor: Golos Rossii, foto: ru.wikipedia.org

Nastavak na Vostok.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.