Izvor: B92, 24.Feb.2007, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Smanjiti brzinu - zbog kitova
Madrid -- Španija je izdala preporuku brodovima da plove sporije kroz moreuz Gibraltar, u pokušaju da zaštiti najveće morske sisare.
Mornarica je ovog meseca izdala preporuku da brodovi ne plove brže od 13 čvorova (1 čvor je 1,85 kilometara na sat), kao i da kroz jedan od najprometnijih moreuza na svetu plove sa "povećanom pažnjom" kako se ne bi sudarili sa kitovima.
Brzina plovidbe kroz moreuz koji razdvaja Evropu od Afrike može da dosegne i 30 čvorova. >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 <<
Sudare između brodova i kitova je teško dokazati, ali španski ekolozi već godinama traže uvođenje mera poput ove, koju je Španija najavila.
Morski biolog Renmo de Stefani, koji radi u španskom Centru za konzervaciju, informatiku i istraživanje, nazvao je danas preporuku Španije istorijskom odlukom.
Brzi brodovi predstavljaju veliku opasnost za ugroženu vrstu uješura, velikih životinja koje moraju da isplovljavaju na površinu da bi disali, a koji dolaze u vode Mediterana od februara do jula da bi se hranili.
"Oni ne znaju šta se dešava oko njih", navela je predsednica Fondacije za informacije i istraživanje morskih sisara Katarina Hejer.
Ona je rekla da su podaci o sudarima brodova i kitova grubi, ali da se ti sudari događaju.
Sudare je teško izbrojati jer se struje u moreuzu jake, tako da i kada brod udari u kita, struja ga brzo odvuče na otvoreno more, objasnio je De Stefani.
U izveštaju ekologa, pripremljenom za špansko minisatrstvo za zaštitu životne sredine, navodi se da su od 2001. do 2005. godine bila dva potvrđena sudara sa ulješurama i još jedan sa drugom vrstom tih morskih sisara.
De Stefani je rekao i da je tokom istraživanja u septembru 2002. godine i sam bio svedok jednog sudara sa kitom, kada je brod koji ga je udario samo produžio dalje.
"Rebra udarene životinje bila su slomljena, a kit je imao i veliko nutrašnje krvarenje", naveo je on i dodao da je nesrećna životinja krvarila sat vremena pre nego što je umrla.
Ulješura je vrsta kita koja može da dosegne dužinu i od 18 metara, a smatra se i najvećim poznatim predatorom. Ima specifičnu, veliku glavu i oblik tela, a služio je i kao model za centralni lik romana "Mobi Dik" Hermana Melvila.