Izvor: Vostok.rs, 02.Apr.2013, 17:58 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Putovanja ka zvezdama će postati realnost?
02.04.2013. -
Može li se stići do nekoliko planetarnih sistema brže od brzine svetlosti? Može, tvrdi Harold Vajt. Sa svojim timom u NASA-i on radi na supersvetlosnom motoru za zvezdana putovanja. Do sistema Alfa-Kentaur četiri svetlosne godine od Sunca takav brod stigao bi za svega dve nedelje?
Vajtovo istraživanje je pokušaj usavršavanja koncepcije meksičkog fizičara Migela Alkubjerea, koja je 1994. godine izazvala žive sporove u naučnom svetu. Naučnik je pretpostavio >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << da može da se sažima prostor ispred kosmičkog broda, a iza njega da se širi. Brod može da se smesti u mehur iskrivljenog prostora i da ostaje nepokretan, zato ljudi unutar njega ne osećaju opterećenje. Unaokolo leti samo prostor, na račun toga se i dećava premeštanje. On može da se širi i sažima brzinom većom od brzine svetlosti. Anšajnovoj teoriji relativnosti to ne protivreči: jer ni jedan predmet u mehuru faktički se ne kreće brzinom većom od brzine svetlosti.
Za formiranje mehura potrebna je specijalna supstanca – negativna masa koja pri potpunom raspadu može da oslobodi neophodnu „tamnu“ energiju. U proračunima pristalica torije Alkubjerea navođene su njene različite veličine – ekvivalent tri mase Sunca, masa Jupitera. Harold Vajt ju je u svojim proračunima smanjio na 700 kilograma. Uz uslov da mehur nema formu sfere, već krofne. On kaže da rezultati rada ulivaju nadu. Njegov tim uz pomoć lasera pravi minijaturi model motora Alkubjerea, gde bi prostor bio iskrivljen, makar ništavno, u odnosu jedan prema 10 miliona.
Interesovanje NASA-e za ovu ideju nije čudno. U SAD postoji i odbrambena agencija DARPA. Ona takođe finansira netradicionalna istraživanja, primećuje dopisni član Ruske akademije kosmonautike Andrej Ionin.
- Jedan od principa DARPA zvuči tako da prioritet finasiranja dobija projekat čije rešenje je suprotno opšteprihvaćenom. Onaj koji se kosi sa postojećim pravilima ima veće šanse da nađe neko netrivijalno rešenje. Takva istraživanja koja se čine fantastičnim treba podržati – to je sasvim ispravno. Upravo država time treba da se bavi, zato što je jasno da nikakav biznis neće to da radi.
Rukovodilac odeljenja Fizičkog instituta RAN Lebedev Oleg Daljkarov smatra da je finansiranje sličnih ideja povoljno samo njihovim autorima i predstavlja obično trošenje novca.
- Različiti resori, između ostalog i kod nas, izdvajaju finasiranje za takve radove iz nekoliko razloga. Jedan od njih se sastoji u tome što očigledno ekpertska grupa koja je bila izabrana u datom slučaju nije sasvim kompetentna. Drugo, Ponekad je to povoljno nekim korporacijama da dobiju finasiranje. Posle izvesnog vremena koje je bilo izdvojeno za kredit, grupa se raspada. Dalje ovoj ideji se neće vraćati.
Ipak postoji li nada da takav brod bude napravljen? Prto treba naći način da se nekako ukroti negativn a masa – njoj se pripisuje razletanje galaksija i širenje Vasione. Za sada fizičari su spremni da razmatraju samo matematički model i laboratorijske oglede.
Boris Pavliščev,
Izvor: Glas Rusije, foto: ru.wikipedia.org/European Space Agency & NASA/cc-by-sa 3.0
NASA: U"krofni" do druge galaksije za 14 dana
Izvor: Mondo, 03.Apr.2013, 10:34
Udaljenost drugih galaksija izgleda nepremostiva, ali neki naučnici tvrde da se do sistema Alfa-Kentaur može stići za svega dve nedelje. U NASA su spremni da probaju mali model...Naučnik Harold Vajt sa svojim timom u Nasi radi na "supersvetlosnom motoru" za zvezdana putovanja...Vajtovo istraživanje...










