Presedan i nuklearni NATO

Izvor: Politika, 23.Jan.2008, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Presedan i nuklearni NATO

Priznavanje nezavisnosti Kosmeta zategnuće odnose Zapada sa Rusijom i Kinom, upozoravaju petorica bivših načelnika generalštaba zemalja NATO-a

Odluka Zapada da jednostrano prizna nezavisnost Kosova protiv volje Srbije, Rusije i Kine mogla bi dodatno da zategne odnose zapadnih zemalja s Rusijom, ali i sa Kinom, upozoravaju petorica bivših vojnih komandanata NATO-a u proceni budućnosti ovog vojnog saveza.

„Uspostavljanje presedana po kojem deo neke zemlje >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << može da se otcepi protiv volje te zemlje moglo bi da podstakne separatizam u drugim teritorijalnim sukobima i da time poveća rizik od novih konflikata. Ako se želi izbegavanje tenzija u budućnosti, biće značajno da Zapad održi partnerstvo sa Rusijom. Saradnja s njom mora da bude zasnovana na čvrstom reciprocitetu, a Rusiji se ne sme da dozvoli da ikad ima jednostrani veto na odluke Zapada. Ipak, zapadne zemlje treba da u svojim bezbednosnim aranžmanima uzmu u obzir legitimne ruske interese”, navodi se u manifestu pod nazivom „Ka velikoj strategiji u promenljivom svetu”.

O ovom izveštaju verovatno će raspravljati šefovi država 26 zemalja NATO-a na samitu u Bukureštu u aprilu, gde bi trebalo da bude doneta odluka o budućnosti Alijanse u novim svetskim okolnostima. Manifest o budućnosti zapadnog saveza napisali su bivši vrhovni komandant NATO-a u Evropi, američki general Džon Šalikašvili, bivši predsedavajući Vojnog komiteta NATO nemački general Klaus Nauman, bivši načelnik Generalštaba holandske vojske Henk van den Bremen, bivši načelnik Generalštaba francuske vojske admiral Žak Lanksad i bivši načelnik Generalštaba britanske vojske lord Inge.

Oni se zalažu da se mogući neprijatelji preventivno napadnu nuklearnim oružjem i razrađuju scenarije pod kojima bi to moglo da se dogodi. Priznajući da je presedan već napravljen 1999. godine kad je NATO bez odobrenja Saveta bezbednosti bombardovao SR Jugoslaviju, uticajni vojnici tvrde da se napad na neku državu može pravdati zločinima koje ta država čini nad sopstvenim građanima. „Kosovska vazdušna kampanja uglavnom je smatrana legitimnom i pored toga što nije jasno da li je bila sasvim legalna... Dalje, jedan proces pokrenut je 2001, kada je Međunarodna komisija o intervencijama i suverenitetu država napravila dokument po kojem je ideja nacionalnog suvereniteta povezana sa odgovornošću države da zaštiti pojedinca. Ovim se sprečava da se tiranija krije iza vela nacionalnog suvereniteta, pa u slučaju ozbiljnih kršenja prava, država može da izgubi svoj nacionalni suverenitet u korist međunarodne zajednice. Ovaj princip... prihvatila je bez glasanja Generalna skupština UN.”

Generali i admiral navode potom niz mera koje se mogu primeniti protiv takve države – od embarga do potpune blokade – ali pažnju privlači sledeća rečenica: „Zapad mora biti spreman da pribegne preventivnom nuklearnom napadu kako bi pokušao da spreči neizbežno širenje nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje”. Oni pozivaju na reformu NATO-a i organizovanje novog pakta kojim bi se povezali SAD, NATO i Evropska unija, kako bi zamenili Ujedinjene nacije koje su glavna meta kritike. Manifest, predstavljen prošle nedelje u Nemačkom Maršalovom fondu u Briselu – američkoj organizaciji blisko povezanoj s NATO-om – napisan je nakon razgovora sa aktivnim vojnim komandantima i političarima. Sa stavovima petorke upoznati su i Pentagon i generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer.

Ključne pretnje su, tvrde autori, politički fanatizam i verski fundamentalizam, „mračna strana globalizacije”, odnosno međunarodni terorizam, organizovani kriminal i širenje oružja za masovno uništavanje, klimatske promene i energetska bezbednost, kao i slabljenje nacionalne države i organizacija kao što su UN, NATO i EU. Zbog toga oni predlažu da se sila upotrebljava bez dozvole Saveta bezbednosti UN kad je „neophodno da se hitnom akcijom zaštiti veliki broj ljudi”.

Prve kritike, međutim, stigle su upravo iz Evropske unije. Robert Kuper, uticajni savetnik Havijera Solane, izjavio je za britanski „Gardijan” da je zbunjen. „Možda ćemo mi zaista upotrebiti nuklearno oružje pre drugih, ali ja ne bih to baš govorio naglas”, rekao je ovaj bivši savetnik Tonija Blera za koga mnogi smatraju da stvara evropsku spoljnu i bezbednosnu politiku.

Nemački general Klaus Nauman, jedan od glavnih stratega bombardovanja Srbije, kaže da je pretnja upotrebom atomske bombe izazvala negodovanje i među nekima od autora, ali da je morala da bude ubačena u konačni tekst. „Oružje za masovno uništenje se širi i mi nemamo mnogo mogućnosti da to sprečimo. Ne znamo kako da se s tim izborimo, pa nam je potrebna velika batina koju možemo da upotrebimo ako nam ne preostane ništa drugo”, rekao je on.

Preventivnu upotrebu nuklearnog oružja u subotu je pomenuo i načelnik generalštaba ruske armije Jurij Balujevski, a u kontekstu izveštaja NATO-petorke, objavljenog tri dana pre njegove izjave, postaje jasno da je to bio samo odgovor na indirektne pretnje sa Zapada.

--------------------------------------------------------------------------

Rusija: Jasno je da žele da upotrebe silu

Moskva – Iz dokumenata NATO-a jasno je da Alijansa ostavlja sebi mogućnost da primenjuje silu i u situacijama „koje nisu povezane s agresijom” na članice tog saveza, izjavio je juče Sergej Rjabkov, direktor departmana za evropsku saradnju u Ministarstvu spoljnih poslova Ruske Federacije.

„Na osnovu iskustva iz bivše Jugoslavije 1998-1999. godine ne možemo isključiti mogućnost da NATO upotrebi silu ako negde nastanu okolnosti koje bi to omogućile... Mi zaključujemo da zbog toga kao minimum moramo da izrazimo svoju zabrinutost ili da to odbacimo”, rekao je Rjabkov na okruglom stolu o NATO-u u Moskvi.

On je takođe izjavio da je razmeštanje američkog sistema protivraketne odbrane u Poljskoj i Češkoj pre svega usmereno na ograničavanje ruskog strateškog potencijala. „Odluka o štitu doneta je bez uzimanja u obzir naših interesa. Ona je upravo suprotna našim interesima i nauštrb je njih”, rekao je Rjabkov.

Vladimir Radomirović

[objavljeno: 24/01/2008.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.