Pod okriljem Unmika krše se principi UN

Izvor: Politika, 05.Jan.2008, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pod okriljem Unmika krše se principi UN

Njujork – Na Kosovu i Metohiji se pod okriljem Unmika krše temeljni principi na kojima počiva Organizacija ujedinjenih nacija, upozorila je Vlada Srbije u odgovoru na najnovije izveštaje generalnog sekretara UN Ban Ki Muna i njegovog predstavnika na Kosmetu Joahima Rikera, koje će Savet bezbednosti razmatrati 16. januara.
Dokument pod nazivom "Komentari na izveštaj generalnog sekretara UN o radu privremene administracije na Kosovu u periodu od 1. septembra do 30. novembra 2007." >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić dostaviće članicama Saveta bezbednosti, uz aneks koji predstavlja detaljan komentar Rikerovog izveštaja.

U dokumentu, u koji je agencija Tanjug imala uvid, Vlada Srbije ukazuje na to da se mnogi procesi u pokrajini, uključujući prenošenje nadležnosti sa Unmika na privremene institucije, kao i pripreme za slanje misije EU, obavljaju prema Ahtisarijevom planu kao da je taj plan bio razmotren i usvojen u Savetu bezbednosti.

Vlada Srbije ukazala je u ovom dokumentu na to da su se u sklopu pregovora Beograda i Prištine uz posredovanje međunarodne pregovaračke trojke o budućem statusu Kosova i Metohije srpska i albanska strana za 120 dana direktno srele samo četiri puta i razgovarale, ukupno, svega 13 sati.

Srpska strana je tokom pregovora predložila model funkcionalne suštinske autonomije, u skladu sa zahtevom Prištine da "Beograd ne upravlja Kosovom", principima Kontakt grupe o budućem statusu Kosova i Metohije, odredbama međunarodnog prava – Povelja UN, Završni akt iz Helsinkija, Ustav Republike Srbije i Zajednički dokument Unmik – SRJ/Republika Srbija.

Beograd podseća na to da je zajedničkim dokumentom potvrđen stav o budućem statusu Kosova i Metohije utvrđen Rezolucijom 1244, kao i na to da on ne može biti promenjen bilo kojom akcijom koju preduzimaju privremene institucije samouprave.

U Komentarima se u više tačaka podseća na činjenicu da albanska strana nije razmotrila predlog Beograda jer se oslanjala na obećanja koja su najviši predstavnici SAD i EU dali nezavisnosti Kosova kada su podržavali "nadgledanu nezavisnost", odnosno "Plan Ahtisari". "Trojka nije odbila plan o secesiji koji je ponudila albanska strana u formi međudržavnog ugovora, iako je on u suprotnosti s Rezolucijom 1244", navedeno je u dokumentu Vlade Srbije. "Predlog suštinske autonomije za rešenje statusa KiM koji je ponudila Srbija jeste pružena ruka pomirenja albanskoj nacionalnoj manjini na Kosovu i Metohiji. Republika Srbija se ne može saglasiti sa zahtevom za secesiju bilo koje od svojih dvadeset i sedam nacionalnih manjina koje žive u Srbiji", ukazano je u Komentarima.

Raseljeni se ne vraćaju

Takođe je navedeno da bi "demokratska Srbija trebalo da bude dobar krov za sve svoje stanovnike, budući da je demokratska Srbija priznat i dobar partner u međunarodnim odnosima, koji je, po oceni EU, sposoban i za viši oblik međusobnog partnerstva i integracije", navodi se u Komentarima.

U tački koja se odnosi na izbore u pokrajini, 17. novembra, Vlada Srbije ukazuje na to da je njihovo održavanje za vreme pregovora imalo negativan uticaj na tok i rezultat tog procesa.

Izbori su, uz to, održani uprkos činjenici da za to nisu bili obezbeđeni neophodni preduslovi, pre svega zato što "pripadnici srpske i drugih etničkih diskriminisanih zajednica još uvek ne uživaju osnovna ljudska prava na život, slobodu kretanja, na svojinu i slobodu govora i žive u atmosferi stalne ugroženosti i terora niskog intenziteta".

Pored toga, proces povratka interno raseljenih lica (225.000) jedva da je i počeo, nisu otklonjene posledice masovnog nasilja izvršenog nad stanovništvom srpske i drugih etničkih diskriminisanih zajednica marta 2004. godine i nad vekovnim svetinjama srpskog naroda, nisu ostvareni standardi koje je postavio Unmik.

Beograd takođe ukazuje da je prenošenje vlasti na privremene kosovske institucije Unmik sprovodio u skladu sa "Planom Ahtisari" kao da je ovaj plan bio razmotren i usvojen u SB UN i kao da pregovori o statusu Kosova i Metohije nisu bili u toku. "Lideri privremenih institucija samouprave, nosioci separatizma u pokrajini, ponavljali su neprestano, neometani od Unmikove administracije, da će 10. decembra jednostrano proglasiti nezavisnost Kosova i Metohije. Lideri SAD, uključujući i samog predsednika Buša, davali su u više navrata podršku nezavisnosti kao jedinom rešenju, mada su pregovori o statusu bili u toku; lideri EU činili su isto, dajući izjave da podržavaju ′Plan Ahtisari′ koji predviđa ′nadgledanu nezavisnost′, iako taj plan nije usvojen u SB UN i mada je predstavnik EU bio moderator pregovora o statusu Kosova i Metohije koji su bili u toku", kaže se u reagovanju na izveštaj Bana.

Takođe je ukazano na to da je EU intenzivirala pripreme za civilnu misiju na Kosovu i Metohiji po "Planu Ahtisari" kao da su pregovori o statusu Kosova i Metohije bili završeni i kao da je taj plan već usvojen u SB UN. "EU je raspisala čak i konkurs za angažovanje lokalne radne snage za rad u svojoj misiji na Kosovu i Metohiji, mada su pregovori o statusu Kosova i Metohije s predstavnikom EU kao glavnim moderatorom bili u toku", ističe se u sažetom komentaru.

Beograd je istakao da je Unmik dopustio da se među kandidatima na izborima na Kosmetu nađu lica optužena pred Haškim tribunalom za zločine protiv srpske i drugih etničkih diskriminisanih zajednica na Kosovu i Metohiji, kao i lica koja su uzurpirala imovinu srpske i drugih diskriminisanih etničkih zajednica. "Unmik nije reagovao na dokaze koje mu je o navedenom dostavila Vlada Srbije", te vlasti Srbije nisu mogle da pozovu srpsko stanovništvo u pokrajini da izađe na te izbore.

Pitanje za Savet bezbednosti

Ostaje pitanje za SB UN, navodi se u reagovanju Beograda, da li je Unmik dopustivši ove izbore doprineo stabilnosti, bezbednosti i pomirenju na Kosovu i Metohiji.

Vlasti u Srbiji se ne slažu sa ocenom iz dosadašnjih redovnih izveštaja generalnog sekretara UN o stanju na Kosovu, u kojima je isticano da se prenos nadležnosti sa Unmika na privremene institucije vrši u skladu sa Rezolucijom 1244.

Vlada Srbije, naprotiv, smatra da se taj proces praktično sprovodi u skladu sa ′Planom Ahtisari′, koji nije ni razmatran, ni usvojen u SB UN, i bez ikakvih konsultacija sa vlastima u Beogradu (obaveze po Zajedničkom dokumentu Unmik – SRJ/Srbija).

U Komentarima se ukazuje i da je na sajtu Unmika 12. decembra 2007. objavljeno da je nadležnost za povratak preneta na Privremene institucije samouprave, iako je prema Rezoluciji 1244 posebno izdvojena nadležnost Unmika za povratak i razoružanje. "Te činjenice nema u ovom izveštaju generalnog sekretara UN. Ovim činom Unmik je prekršio odredbe Rezolucije 1244 SB UN i sa sebe skinuo odgovornost za poštovanje ljudskih prava na Kosovu i Metohiji u izuzetno delikatnom političkom i bezbednosnom trenutku za pokrajinu, Srbiju i region."

U dokumentu je ponovljeno da se u Srbiji nalazi 207.000 interno raseljenih lica koja su i posle osam godina bez izgleda na povratak u svoje domove na Kosovu i Metohiji. Podsećanja radi, Vlada je navela da se pod Unmikovom administracijom u 1999. godini za samo nekoliko nedelja vratilo oko 600.000 pripadnika albanske zajednice na Kosovo i Metohiju.

U izveštaju Ban Ki Muna je navedeno da u periodu od prvog septembra do 30. novembra 2007. godine nije bilo prijavljenih incidenata i da je bezbednosna situacija poboljšana. "Ukazujemo na to da je od dolaska Unmika i Kfora na Kosovo i Metohiju 1999. do januara 2007. godine na Srbe i pripadnike drugih etničkih diskriminisanih zajednica izvršeno ukupno 7.108 etnički motivisanih napada, da je ubijen 581 Srbin i 104 drugih nacionalnosti, otet 861 Srbin i 230 drugih i teško ranjeno 960, uništeno 17.736 kuća, opljačkano 18.557 kuća, uzurpirano 27.000 stanova i kuća", ističe se u reagovanju Beograda.

Oskrnavljeno je, dodaje se, 119 pravoslavnih crkava i manastira, 122 srpska groblja i 24 spomenika kulture. "Uz sve to, u martu 2004. za samo dva dana organizovanog nasilja 3.870 lica je prognano, osam Srba je ubijeno i 143 ranjeno, šest gradova i devet sela je etnički očišćeno, 935 kuća i javnih objekata je uništeno, razrušena su tri groblja, spaljeno 35 crkava i manastira (od kojih su 18 registrovani kao spomenici od posebnog kulturnog značaja, a jedan je na listi svetske kulturne baštine Uneska)."

U izveštaju se podvlači da je samo 30 osoba do sada osuđeno za sve ove zločine izvršene pod Unmikovom administracijom. Uz komentar izveštaja generalnog sekretara UN, Vlada Srbije je članicama SB UN dostavila i detaljan komentar najnovijeg izveštaja šefa Unmika Joahima Rikera o primeni svih devet međunarodnih standarda na Kosovu. Taj dokument je napisan na 27 strana, a činjenično ukazuje na sve propuste Unmika i privremenih kosovskih institucija u sprovođenju standarda u oblastima funkcionisanja demokratskih institucija, vladavine prava, slobode kretanja, održivog povratka, privrede, imovinskih prava, srpske kulturne baštine, dijaloga i Kosovskog zaštitnog korpusa.

Tanjug

[objavljeno: ]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.