Palestinci tvrde da su izraelske trupe ubile sedam ljudi na Zapadnoj obali; Reakcije na zahtev tužioca MSP

Izvor: VOA, 21.Maj.2024, 14:58

Palestinci tvrde da su izraelske trupe ubile sedam ljudi na Zapadnoj obali; Reakcije na zahtev tužioca MSP

TEL AVIV — Izraelske snage izvele su u utorak smrtonosni napad na okupiranoj Zapadnoj obali i vodile borbe protiv ekstremista Hamasa u južnom delu Pojasa Gaze, dok je izraelski ministar odbrane Joav Galant odbacio potez glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda da zatraži naloge za njegovo i hapšenje premijera Benjamina Netanjahua. Palestinski zdravstveni zvaničnici rekli su da su izraelske snage ubile sedam osoba tokom racije u gradu Dženin na Zapadnoj obali, a šef vladine bolnice u Dženinu rekao je da je jedan od ubijenih lekar hirurg. Izraelska vojska je objavila da vodi operaciju usmerenu na ekstremiste i saopštila da su njihove snage pucale na nekoliko boraca. Izraelske kopnene trupe i avioni učestvovali su u borbama u Rafi, u južnoj Gazi, dok su se trupe borile i protiv militanata u centralnoj i severnoj Gazi, saopštile su Izraelske odbrambene snage (IDF). Galant je u utorak izdao saopštenje u kojem je zahtev za izdavanje naloga za hapšenje protiv njega i Netanjahua nazvao "sramotnim". "Pokušaj tužioca Karima Kana da uskrati državi Izrael pravo na samoodbranu i oslobađanje svojih talaca mora biti odbačen kao neprihvatljiv", rekao je Galant u objavi na Eksu (nekadašnjem Tviteru). Kan je u ponedeljak najavio da traži izdavanje naloga za hapšenje Netanjahua i Galanta, zajedno sa trojicom lidera Hamasa u Gazi, zbog ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti u vezi sa ratom Izrael-Hamas. Netanjahu je u ponedeljak rekao da je potez tužioca "moralna sramota istorijskih razmera". Američki predsednik Džo Bajden osudio je, kako je rekao, odluku tužioca MKS da izjednači Hamasove terorističke napade i otmice civila u južnom Izraelu sa izraelskim vojnim akcijama u Gazi. Zahtev tužioca Međunarodnog krivičnog suda za izdavanje naloga za hapšenje izraelskih lidera je "nečuven", rekao je predsednik Bajden u saopštenju u ponedeljak. "I da budem jasan: šta god ovaj tužilac mogao da implicira, ne postoji ekvivalencija - nikakva - između Izraela i Hamasa", rekao je Bajden. U odvojenoj izjavi, američki državni sekretar Entoni Blinken ponovio je komentare predsednika Bajdena i nazvao "sramnim" potez MKS-a da uporedi Izrael sa Hamasom. "Hamas je brutalna teroristička organizacija koja je izvršila najgori masakr Jevreja od Holokausta i još drži desetine nevinih ljudi kao taoce, uključujući Amerikance", rekao je Blinken. Američki državni sekretar je dodao da bi ova odluka "mogla da ugrozi tekuće napore za postizanje sporazuma o prekidu vatre kojim bi se izvukli taoci i povećala humanitarna pomoć, što su ciljevi koje Sjedinjene Države nastavljaju nepokolebljivo da slede". Hamas, kojeg su SAD, Velika Britanija i druge zemlje proglasile za terorističku organizaciju, takođe je osudio odluku tužioca MKS-a i optužio ga da pokušava da "izjednači žrtvu sa dželatom". U saopštenju od ponedeljka, Hamas je rekao da ima pravo da se odupre izraelskoj okupaciji, uključujući "oružani otpor". Balkis Džera, pomoćnica direktora za međunarodno pravosuđe u Hjuman rajts voču, pozdravila je Kanovu odluku. "Ovaj principijelni prvi korak tužioca otvara vrata da odgovorni za zločine počinjene poslednjih meseci odgovaraju za svoje postupke na pravičnom suđenju", rekla je Džera u saopštenju od ponedeljka. Predsedništvo Južne Afrike je takođe pozdravilo najavu MKS-a u ponedeljak. Tužilac MKS-a Kan saopštio je u ponedeljak da njegova kancelarija veruje da svih pet osoba snose odgovornost za dela protiv čovečnosti. On je u saopštenju naveo da Netanjahu i Galant "snose krivičnu odgovornost" za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, uključujući izgladnjivanje civila kao metod ratovanja i namerno usmeravanje napada na civile "kao sredstvo da se eliminiše Hamas, obezbedi povratak talaca koje je Hamas oteo, i kolektivno kazni civilno stanovništvo Gaze, koje doživljavaju kao pretnju Izraelu". Pored toga, rekao je Kan, lider Hamasa u Gazi Jahja Sinvar, komandant vojnog krila Hamasa Muhamed Diab Ibrahim al-Masri i šef političkog biroa Hamasa Ismail Hanije odgovorni su za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, uključujući ubistvo, uzimanje talaca kao ratni zločin, silovanje, drugo seksualno nasilje i mučenje. "Moja kancelarija smatra da su ove osobe planirale i podsticale činjenje zločina 7. oktobra 2023. godine i da su svojim postupcima, uključujući lične posete taocima ubrzo posle njihove otmice, priznali svoju odgovornost za te zločine", rekao je Kan. "Tvrdimo da ovi zločini ne bi mogli biti počinjeni bez njihovih radnji". Tužilac mora da zatraži naloge od pretpretresnog veća od troje sudija, koje će prvo ispitati dokaze pre nego što odluče da li će se nastaviti sa izdavanjem naloga za hapšenje. Izrael nije član MKS-a, pa čak i ako se izdaju nalozi za hapšenje, Netanjahu i Galant se ne suočavaju sa bilo kakvim neposrednim rizikom od krivičnog gonjenja. Ali Kanova najava povećava izolaciju Izraela dok ta zemlja nastavlja da vodi svoj rat, a pretnja hapšenjem bi mogla otežati izraelskim liderima putovanje u inostranstvo. Rat Izraela u Gazi pokrenut je oktobarskim terorističkim napadom Hamasa na jug Izraela u kom je ubijeno 1.200 ljudi, dok je oko 250 talaca zarobljeno i odvedeno u Gazu, prema izraelskim zvaničnicima. U naknadnoj protivofanzivi Izraela u Gazi ubijeno je više od 35.500 Palestinaca, prema Hamasovom Ministarstvu zdravlja Gaze, koje u svoj popis uključuje i civile, i borce, no koje naglašava da su većina mrtvih žene i deca. Izrael tvrdi da je ubio više od 14.000 ekstremista i oko 16.000 civila. Više od 900.000 ljudi – oko 40 odsto stanovnika Gaze – raseljeno je tokom protekle dve nedelje, uključujući oko 812.000 ljudi iz Rafe i više od 100.000 drugih u severnoj Gazi, rekao je portparol UN Stefan Dužarik tokom brifinga u ponedeljak. On je rekao da je više od 75 odsto Pojasa Gaze - oko 285 kvadratnih kilometara - pod naredbom za evakuaciju, usred eskalacije neprijateljstava. "Prema međunarodnom humanitarnom pravu, civili – bilo da se kreću ili ostaju - moraju biti zaštićeni. Gde god da se nalaze u Gazi, njihove osnovne potrebe, uključujući hranu, sklonište, vodu i zdravlje, moraju biti zadovoljene", dodao je Dužarik. U izveštaju su korišćene neke informacije agencija Asošijeted pres, Rojters i AFP.

Nastavak na VOA...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta VOA. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta VOA. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.