Izvor: Politika, 24.Dec.2007, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hag sumnjičio gotovo sve hrvatske čelnike
Od našeg stalnog dopisnika
Zagreb, 23. decembra – Iznenadni haški poziv na saslušanje bivših Tuđmanovih bliskih saradnika Hrvoja Šarinića i Mate Granića, zatim generala Damira Krstičevića, brigadira Antu Kotromanića kao i još petnaestak nižih oficira koji su učestvovali u "Oluji" ponovo je uzburkala i zabrinula hrvatsku javnost. Dok se nagađa šta bi to trebalo da znači (i to baš sada kad je Šljivančanin pušten na privremenu slobodu, kako to ističu mediji), današnji "Jutarnji >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << list" je objavio haški dokument iz kojeg je vidljivo da je haško tužilaštvo svojevremeno nameravalo da za zločine u proteklom ratu optuži i maltene celokupno političko i vojno rukovodstvo Hrvatske iz tog vremena.
Radi se o internom memorandumu tužilaštva iz 25. septembra 1996. godine koji je sastavila istražna ekipa s Joakimom Robertsonom na čelu, a nosi naziv: "Strategija; istražni postupak za Krajinu – cilj: dokazati 'čišćenje'".
Na osnovu tog memoranduma, kako se navodi, proistekle su mnoge akcije koje je kasnije vodilo haško tužilaštvo u saradnji s hrvatskim vlastima poput ekshumacija na groblju u Kninu i drugih masovnih grobnica nastalih u "Oluji", prikupljane su izjave veštaka o hrvatskim sudskim postupcima, izveštaji medija itd.
Do sredine jula 1996. godine Robertsonova ekipa je prikupila mnoštvo razne dokazne dokumentacije, a glavne mete istrage bili su tadašnji predsednik RH Franjo Tuđman, njegov šef kabineta Hrvoje Šarinić, ministar spoljnih poslova Mate Granić, ministar odbrane Gojko Šušak i ministar unutrašnjih poslova Ivan Jarnjak. Kao vojne osobe za ciljeve istrage bili su označeni komandant Glavnog štaba HV general Zvonimir Červenko, komandant operacije "Jug" u "Oluji" general Ante Gotovina, vojni guverner Knina general Ivan Čermak, komandant operativne zone Gospić general Mirko Norac, komandant 4. gardijske brigade Damir Krstičević i 7. gardijske brigade general Ivan Korade.
Iz Glavnog štaba HV osumnjičeni su tada bili i generali Franjo Feldi, Imra Agotić, Vinko Vrbanac i Pavao Miljavac, kao i brigadiri Darko Keres i Marijan Cvetko. Za operaciju "Sever" u okviru "Oluje" bio je osumnjičen 21 oficir s generalima Stipetićem, Basarcem, Džankom i Crnjcem na čelu, a na toj listi bio je i tadašnji major Rahim Ademi, kojem se u Zagrebu upravo sudi zajedno s Norcem zbog ratnih zločina počinjenih u Medačkom džepu.
Reagujući danas na podatak iz ovog dokumenta da su bili među haškim osumnjičenicima, Šarinić i Granić tvrde da to nisu znali. Prisećajući se izjave Karle del Ponte koju je dala CNN-u pet meseci posle Tuđmanove smrti da je imala pripremljenu optužnicu protiv njega, Šarinić kaže: "On je za njih prerano umro. I Šušak bi bio s njim na istom tanjiru, to je jasno".
Zašto je na kraju Hag odustao od optužbi protiv hrvatskih političara, a zadržao se samo na nekolicini generala ("izmakao" je i Janko Bobetko, jer je umro dok je Tribunal pokušavao da mu uruči optužnicu, pa je onda na kraju sve prebačeno na generale Gotovinu, Čermaka i Markača) niko ne zna, a tumačenja su različita i više idu u vode nagađanja. Istovremeno, premijer Ivo Sanader umiruje domaću javnost objašnjavajući da su hrvatski oficiri pozvani u Hag da budu saslušani u vezi s "Olujom", ali da "ne može biti novih optužnica jer je po Rezoluciji Saveta bezbednosti rok za nove optužnice bio 31. decembra 2004. godine".
[objavljeno: ]
.jpg)
