Izvor: B92, 21.Nov.2007, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Perišić: Dosijei BIA još nedostupni
Beograd -- Dokumenta i dosijei koje je Arhiv Srbije preuzeo od BIA još nisu dostupni istraživačima i građanima, kaže direktor Arhiva.
Razlozi su što proces nije završen, a nema ni zakonske regulative, rekao je direktor Arhiva Miroslav Perišić. On je kazao da više od 300.000 dokumenata i oko 50.000 dosijea građana još nije sređeno po arhivističkim pravilima, a nema dovoljno ni stručnog kadra ni prostora.
Osim toga, Arhiv je do danas primio 610 zahteva za >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << dostavljanje fotokopija dokumenata za rehabilitaciju, istakao je Perišić na konferenciji za novinare i naveo da se ta institucija suočava s brojnim problemima, ali da želi da promoviše politiku otvorenosti, jer nije nikakva tajna organizacija, iako čuva mnoge tajne.
"Na zgradi je dotrajao krov, elektro-instalacije su u lošem stanju, obližnja trafo-stanica naslanja se na naš depo... samo su neki od problema", naveo je on.
Dosijei BIA razvrstani su u nekoliko kategorija - "Beloemigranti", "Ratni zločinci", "Četnici", "Nedićevci", "Domobrani", "Balisti", "Hapšeni i saslušavani od okupatora", "Dezerteri iz JNA", "Ilegalni prelasci granice"... rekao je Perišić i dodao da od otvaranja dosijea ne očekuje ništa senzacionalno.
Istakavši da je "svaka država demokratska ukoliko svoju građu učini dostupnom i ako žrtvama režima izađe u susret", on je kazao da će Arhivu trebati 800 godina da sredi svu građu, kako dokumenta BIA, tako i građu iz, na primer, 19. veka, koja još nije u potpunosti sređena.
Komentarišući sporazume države sa Haškim tribunalom po pitanju dostavljanja dokumenata, on je rekao da ti ugovori nisu pravljeni uz znanje predstavnika Arhiva i da nije dobro ako Srbija ulazi u dogovor s Tribunalom bez konsultacija sa čelnicima Arhiva.
Perišić je najavio bolju saradnju sa Srpskom pravoslavnom crkvom, posebno u vezi s materijalom kojim raspolaže arhiv u Crkvi svetog Marka.
Konferenciji je prisustvovao i ministar kulture Vojislav Brajović, koji je podsetio da je arhivska građa te institucije razvrstana u 937 fondova i 50 zbirki, odnosno 12.000 metara dokumenata.
Najvrednija dokumenta nalaze se u Zbirci rariteta, koja sadrži istorijske izvore iz srpske istorije, rekao je on.
Tu su Dečanska povelja iz 1330. gdoine, Turski ferman iz 1649. godine... Ultimatum Austro-Ugarske Srbiji 1914. godine, Telegram o objavi rata Srbiji 1914. i više desetina dokumenata od izuzetnog istorijskog i kulturnog značaja.
Novinarima je rečeno da je izrada nacrta zakona o arhivima u toku i da će do kraja godine najverovatnije biti gotov predlog zakona.
.jpg)
