Izvor: S media, 30.Avg.2011, 16:06 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Homen: ZKP i ZPP u četvrtak na Vladi
Vlada Srbije će u četvrtak, 1. seprembra, razmotriti predloge novih zakonika o krivičnom i parničnom postupku, najavio vladin koordinator za odnose sa javnošću Slobodan Homen.
Vlada Srbije će u četvrtak, 1. seprembra, razmotriti predloge novih zakonika o krivičnom i parničnom postupku koji bi odmah zatim trebalo da budu prosleđeni na usvajanje Skupštini, izjavio je vladin koordinator za odnose sa javnošću Slobodan Homen.
Homen, koji je i >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << državni sekretar Ministarstva pravde, podsetio je da su Zakonik o krivičnom postupku (ZKP) i Zakonik o parničnom postupku (ZPP) poslednji uslovi koji su se od tog ministarstva traženi u kontekstu evropskih integracija.
Glavni motivi i ciljevi tih prosecnih zakona su ubrzanje postupaka i povećanje efikasnosti, zbog čega je cela reforma pravosuđa započeta, kao i ostvarivanje prava na suđenje u razumnom roku, ukazao je Homen.
Tužilačka istraga je najbitnija novina u pravosudnom sistemu Srbije, koja će iz korena promeniti krivični postupak, jer će prema rešenjima iz budućeg ZKP-a, istragom, koja je sada u rukama istražnog sudije, rukovoditi javni tužilac, istakao je državni sekretar.
Pored ove suštinske novine, Nacrtom novog ZKP-a uvodi se niz novih rešenja koja bi krivični postupak trebalo da učine bržim i efikasnijim u korist optužbe i odbrane, ali i suda.
Tako Nacrt zakona pojednostavljuje i skraćuje krivični postupak uvođenjem niza mogućnosti za sklapanje sporazuma sa tužilaštvom, a nagodbe će moći da sklapaju ne samo okrivljeni već i osuđeni za sva krivična dela.
Takođe, uvode se novi osnovi za jemstvo, definiše se mera kućnog pritvora, zatim posebna pravila za pozivanje okrivljenih i svedoka i niz drugih procesnih novina, koje treba da omoguće efikasniji postupak.
Prema novom konceptu istrage, tužilac je zadužen za prikupljanje dokaza na osnovu kojih će da odluči da li će da podigne optužnicu protiv nekog lica, i u tom poslu nema pomoć istražnog sudije, kao što je sada slučaj.
Svaka optužnica će biti sudski kontrolisana i samo ona koja bude potvrđena od suda moći će da bude osnov za glavni pretres, odnosno suđenje i to će predstavljati filter za neutemeljene optužnice, koje imaju neke nedostatke.
Na pripremnom ročištu koje se uvodi kao novina, tužilac i odbrana će se izjašnjavati koje će dokaze da izvedu, koje su činjenice za njih sporne, a koje nisu.
Nesporne činjenice i za stranke i za sud neće biti predmet dokazivanja na glavnom pretresu", i samo ono što je "ostalo kao otvoreno pitanje, biće predmet dokazivanja, pre svega tužilaštva.
Samo suđenje, odnosno glavni pretres, je uređeno na način koji je sličan današnjem glavnom pretresu, mada su uvedeni mehanizmi pomoću kojih je moguće izbeći klasično suđenje i predmet rešiti na pojednostavljen, ubrzan način.
Ubuduće će sa tužilaštvom sporazume o svedočenju u postupcima za krivična dela organizovanog kriminala i ratnih zločina moći da zaključe lica koja su okrivljena ili osuđena za bilo koje krivično delo, a ne, kao što je to sada slučaj, samo okrivljeni ili osuđeni za dela organizovanog kriminala i ratne zločine.
Umesto dosadašnjeg naziva "svedok saradnik", zakonodavac pravi razliku između okrivljenog saradnika i osuđenog saradnika. Osuđeni za bilo koje krivično delo moći će da zaključi sporazum sa tužiocem i kada se već nalazi na izdržavanju sankcije i tako izdejstvuje ublaženje kazne.
Nacrt zakona predviđa i proširenje nadležnosti sudije pojedinca koji će moći da sudi za krivična dela za koja je propisana kazna zatvora do osam godina zatvora, umesto do pet godina, kao što je sada slučaj.
Zakonik uvodi i više mera koje bi trebalo da obezbede prisustvo okrivljenog bez njegovog boravka u pritvoru. Tako će se jemstvom ubuduće garantovati za okrivljenog da će se odazivati na pozive suda, ne samo kada postoji opasnost od njegovog bekstva, kao što je do sada bio slučaj, već i ako postoji opasnost da će okrivljeni na slobodi da učini novo krivično delo ili završiti pokušano.
Zakon, takođe, predvođa da bi osumnjičeni i optuženi za krivična dela mogli da se, po odluci suda, tokom krivičnog postupka, umesto iza rešetaka, nađu u kućnom pritvoru, što je humanije rešenje za pritvorenika, a donosi i uštedu državnom budžetu od više miliona evra godišnje.
Shodno novim rešenjima iz ZPP-a, suđenja u parničnim postupcima ubuduće će teći dan za danom i u prvom stepenu ne bi trebalo da traju duže od godinu i po dana i to u najkomplikovanijim slučajevima, a u drugom stepenu duže od šest meseci.
Ročište za glavnu raspravu teći dan za danom, tako da se u najvećem broju slučajeva presuda može očekivati već za devet meseci, a u komplikovanijim slučajevima do godinu i po dana.
Suština novog zakona je da suđenje u prvom stepenu ne bi smelo da traje duže od godinu i po dana i to u najkomplikovanijim slučajevima, a suđenje u drugom stepenu ne duže od šest meseci, istakao je Homen.
Prema njegovim rečima, novi zakon će rešiti sve velike probleme koji su postojali u praksi, a su pre svega dostava poziva za stranke i svedoke, čekanje da se obavi veštačenje, kao i često besmisleno odlaganje od strane sudija.
Zakon ograničava odlaganje ročišta i predviđa da se glavna rasprava mora zakazati u roku od 30 dana od prijema odgovora na tužbu ili od održavanja pripremnog ročišta, na kom stranke moraju da predlože sve dokaze, svedoče i veštačenja.
Na kraju ročišta, sud je dužan da sledeće ročište zakaže u roku ne dužem od 30 dana radi, naglasio je Homen.
Homen: Razrešenje tri slučaja visoke korupcije
Homen: Istrage korupcije u javim preduzećima u toku
Provaljuju da naplate dug
U cilju ubrzanja postupka, Predlogom zakona je predviđeno da stranke mogu sve radnje preduzimati samostalno ili preko punomoćnika, ali da je mora zastupati advokat u postupku pred Apelacionim i privrednim sudom, kao i Privrednim apelacionim i Vrhovnim kasacionim sudom.
Zakon predviđa da sud u toku čitavog postupka može stranci priznati pravo na beslatnog zastupnika kada je ona potpuno oslobođena plaćanja troškova postupka, ako je to nužno radi zaštite njenih prava.
Pored toga, predviđeno je i da tuženi može, najkasnije na pripremnom ročištu, a ako ono nije održano na glavnoj raspravi, pre nego se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari podići kod istog suda protivtužbu.
(Tanjug)












