Predstavnici pravoslavlja i katoličanstva na skupu u Parizu

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 25.Nov.2012, 17:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Predstavnici pravoslavlja i katoličanstva na skupu u Parizu

PARIZ -

U Parizu je održan sastanak višečlanog koordinacionog komiteta Mešovite komisije za pravoslavno-katolički dijalog, koji je trebalo da odluči o datumu i mestu zasedanja te komisije, ali je izostalo saopštenje pa nije poznato o čemu se razgovaralo i kakav je ishod tog skupa.

Kako je prenela Verska informativna agencija (VIA), Komisiju sa pravoslavne strane predvode mitropolit pergamski Carigradske >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << patrijaršije Jovan Ziziulas, a sa katoličke kardinal Kurt Koh, predsednik vatikanske Kongregacije za jedinstvo hrišćana.

Srpsku pravoslavnu crkvu je na pariskom sastanku predstavljao episkop braničevski Ignatije Midić, a rusku "drugi čovek" u toj crkvi zadužen za spoljnu politiku, mitropolit volokolamski Ilarion Alfejev.

Sudeći po prisustvu Alfejeva, skup u Parizu je bio veoma interesantan za Rusku pravoslavnu crkvu.

Mešovita komisija se, po pravilu, sastaje jednom u dve godine, što nije uvek i poštovano, pa je tako za 30 godina održano 12 ovakvkih susreta.

Pozivajući se na saznanja iz krugova učesnika skupa u Parizu, VIA navodi da su predstavnici dveju crkava razgovarali o zakazivanju redovnog zasedanja Mešovite komisije, s obzirom na to da je poslednji takav sastanak održan 2010. godine Beču, kada je zabeležen "skroman uspeh".

Iako se ne zna šta je u Parizu dogovoreno, VIA podseća da je ove godine Mešovita komisija trebalo da bude održana "na pravoslavnom prostoru".

Sastanku u Beču 2010. godine prethodio je Kipar, a tema je bila pozicija rimskog episkopa (pape) u prvih hiljadu godina hrišćanstva.

O tome je bilo reči i 2007. godine na zasedanju u Raveni. Tom prilikom je usvojen zajednički dokument koji je u delu pravoslavlja izazvao polemiku, a Srpska pravoslavna crkva je na Saboru, maja 2008. godine, konstatovala da dijalog u Raveni "nije vođen na štetu pravoslavlja".

Do sada su obe strane bile saglasne sa konstatacijom da je papi, kao episkopu drevnog Rima, pripadalo prvo mesto među pet tadašnjih patrijaršijskih centara (pentarhije). Sledio je Carigrad, potom Aleksandrija, Antiohija i Jerusalim.

Oko primata postoji nesaglasje i na njegovom razjašnjenju se radi, navodi VIA.

Mešovita pravoslavno-katolička komisija je najvažnije zajedničko telo pravoslavlja i katoličanstva.

Nakon "velike šizme" 1054. godine, odnosno podele, do poboljšanja odnosa dve crkve došlo je 1958. godine, kada su carigradski patrijarh Atinagora i papa Jovan XXIII razmenili prijateljska pisma.

Drugi vatikanski sabor (1962-1965) te odnose dalje poboljšava, na njemu je bilo i pravoslavnih posmatrača. Tako dvojica poglavara, Rima i Carigrada, 1965. godine ukidaju međusobnu anatemu u ime obeju crkava, podseća VIA.

Do susreta patrijarha Atinagore, duhovnog vođe pravoslavlja, i pape Pavla VI došlo je 1967. godine u Carigradu, a potom i u Vatikanu.

Bogoslovski dijalog dveju crkava uspostavljen je 1980. godine i do danas je održano 12 zasedanja.

Mešovita komisija je u Beogradu zasedala 2005. godine.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.