Izvor: Politika, 23.Jul.2013, 16:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pariz računa na Beograd u rešavanju sirijske krize

Srbija bi mogla da bude posrednik između Zapada i Rusije, saznaje „Politika“ u Jelisejskoj palati

Specijalno za „Politiku“

Pariz – Francuska smatra da Srbija može da ima značajnu ulogu na međunarodnoj sceni u rešavanju krize u Siriji, kao posrednik prema Rusiji, rekao je „Politici“ izvor iz Jelisejske palate.

„Rusija drži ključ za rešenje sirijske krize, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << a Srbija bi, zahvaljujući svojim vezama sa Moskvom, mogla da posreduje kako bi se pronašao politički izlaz iz sukoba“, kažu u predsedničkoj palati.

Ovde se najavljuje da će o Siriji u četvrtak razgovarati francuski predsednik Fransoa Oland tokom susreta sa predsednikom Srbije Tomislavom Nikolićem na Brdu kod Kranja, tokom samita balkanskih zemalja.

„Srbija je za Francusku najvažnija zemlja u regionu“, poručuju iz Jelisejske palate, opisujući je kao „srednju silu“ sa izvesnim uticajem na međunarodnoj sceni, čemu u prilog navode i njenu ulogu predsedavajućeg na zasedanju Generalne skupštine UN.

Pariz ima vodeću ulogu na međunarodnoj sceni u rešavanju sukoba u Siriji, svom bivšem protektoratu. U odmeravanju snaga između zapadnih zemalja, koje su za rušenje režima predsednika Bašara el Asada, i Moskve, koja se tome protivi, Francuska se setila Srbije.

„Utisak je da Rusija hoće da povrati nekadašnji uticaj na međunarodnoj sceni“, kažu izvori „Politike“ dodajući da je ruski predsednik Vladimir Putin rekao da se zalaže za političko rešenje sirijskog sukoba ali da na tome ništa ne čini.

Pariz optužuje Moskvu da isporučuje oružje sirijskom režimu, dok Moskva kritikuje Zapad da šalje oružje pobunjenicima.

Francuska je, uz Veliku Britaniju, u maju bila glavni inicijator odluke EU da se podigne embargo na isporuku oružja Siriji, ali se situacija u međuvremenu promenila.

Podrška opozicionarima iz Nacionalne koalicije, u čijem formiranju je najveću ulogu odigrao Pariz, sve je slabija otkako je postalo jasno da koalicija ne kontroliše situaciju na terenu, gde prostor osvajaju radikalne islamističke formacije.

„Ne želimo da ponovimo iste greške kao u Libiji, kada se oružje koje smo isporučili okrenulo protiv nas“, kaže jedan visoki francuski diplomata koga citira „Mond“.

Za zapadne zemlje uključene u sukob situacija je blokirana. Pariz traži izlaz iz ćorsokaka. To je verovatno razlog zbog koga se okreće dosad neistraženim mogućnostima, kao što je potencijalna uloga Beograda u ovoj međunarodnoj krizi.

Da li je srpska diplomatija dorasla ovom izazovu i kakve poene bi eventualno mogla da izvuče, veliko je pitanje.

Dolazak Olanda u Sloveniju je inače politički događaj za ceo region. Poslednja poseta francuskog predsednika regionu zapadnog Balkana, kako diplomatija naziva prostor bivše Jugoslavije uz Albaniju, bila je 2001. kada je Žak Širak došao u Zagreb da podrži put regiona ka EU.

Fransoa Miteran je 1989, pred raspad Jugoslavije, bio u poseti Sloveniji, dok u Srbiju nije došao ni jedan francuski predsednik.

Ana Otašević

objavljeno: 23.07.2013.

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.