Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 16.Avg.2008, 18:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Šreder optužio Tbilisi za izazivanje sukoba
BERLIN - Bivši nemački kancelar Gerhard Šreder optužio je Tibilisi da je izazvao oružane sukobe Rusije i Gruzije i da zbog toga separatistički regioni Južna Osetija i Abhazija ne mogu više da budu deo gruzijske teritorije. U intervjuu za nemački nedeljnik "Špigl" Šreder je oštro kritikovao zapad zbog lošeg vođenja politike prema Rusiji, zahtevajući od Evrope da ojača svoje veze sa Moskvom.
"Ne verujem da Rusija sprovodi politiku pripajanja teritorije >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Gruzije i takođe na verujem da će biti povratka na prethodno stanje, kada se sukobi budu okončali. Nemoguće je da Južna Osetija i Abhazija budu i dalje deo gruzijske teritorije", rekao je Šreder. On je dodao da su ta dva regiona međunarodno priznata kao deo Gruzije ali da imaju veliku podršku Moskve i da lideri ta dva regiona već dugo traže nezavisnost od Gruzije.
Šrederov stav se znatno razlikuje od stava sadašnje nemačke kancelarke Angele Merkel i SAD koji smatraju da separatistički regioni moraju da ostanu deo Gruzije.
Upitan ko je odgovoran za izazivanje nasilja između Gruzije i Rusije, Šreder je naglasio "da se ne smeju mešati stvari i da bi pre svega trebalo naglasiti da je Gruzija prva ušla u Južnu Osetiju, poništivši time prethodno najavljeno primirje". On je rekao da sumnja da SAD, najjača saveznica Grzuije, nije prethodno bila informisana o namerama gruzijskih zvaničnika, s obzirom na to da su američki vojni savetnici stacionirani u Tbilisiju.
"Moje mišljenje je da je Zapad napravio vrlo krupne greške u pogledu politike koju vodi prema Rusiji", rekao je Šreder.
Bivši nemački kancelar je kazao da bi "jedini pametan potez Evrope u ovom momentu bio da zasnuje 'stareško partnerstvo' sa Moskvom", ocenivši da "Evropa može da izgubi uticaj, a da se Rusija okrene Kini kao budućem starškom partneru".
Šreder je tokom sedam godina na mestu nemačkog kancelara razvio bliske odnose sa tadašnjim ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i sada rukovodi rusko-nemačkim konzorcijumom koji gradi najveći naftovod ispod Baltičkog mora.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...














