Izvor: Večernje novosti, 08.Maj.2015, 22:55 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Slave pobedu i pamte žrtve
MOSKVA - OD STALNOG DOPISNIKA „NOVOSTI“ KAO i na prvim paradama povodom Dana pobede nad fašizmom, na svečanoj tribini na Crvenom trgu ni u subotu neće biti lidera velikih zapadnih država, ali to neće umanjiti značaj i širinu jubilarne 70. godišnjice. Bez obzira na to kako se budu razlikovale ocene današnje parade i kako će se doživeti njene poruke, da li će svet više biti zadivljen strojevim korakom ili modernom tehnikom, u jednom se moraju svi složiti: malo je naroda na >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << svetu koji pamti svoju istoriju i poštuje svoje žrtve kao što to čine Rusi. Pripadnost različitim partijama u postsovjetskoj Rusiji nimalo ne pravi razliku u jedinstvenom stavu da se mora poštovati i pamtiti 27 miliona poginulih građana SSSR-a u borbi profiv fašizma. Ovih dana, dok su po granitnim kockama na Crvenom trgu uz zidine drevnog Kremlja marširali mladi ljudi u vojničkim uniformama i dok je brundala teška tehnika, sociolozi su napravili istraživanje koje pokazuje da je čak 52 odsto anketiranih reklo da im je neko od bliske rodbine poginuo u Drugom svetskom ratu. Njih 32 odsto kazalo je da im je neko od rodbine bio teško ranjen, a 20 odsto je ispričalo da su im rođaci bili u nemačkom zarobljeništvu. Kada se to zna, jasno je zašto se sa takvim entuzijazmom i gordošću slavi Dan pobede u Rusiji.ZAŠTO JE “ARMATA” STALA? U toku priprema za paradu pobede mnogohvaljeni tenk “armata” je tri puta stao, a motor se ugasio i na generalnoj probi na Crvenom trgu, pa ga je poseban tegljač šlepovao. Posle desetak minuta posada je bez problema upalila motor i on je krenuo. - Tenkovi “armata” koje sada gledamo su probni primerci koji još nisu prošli državna ispitivanja. U toj fazi je normalno da vozilo može i da stane. Ali moguće je da je i posada napravila grešku - kaže Viktor Murahovski, vodeći stručnjak za oklopna vozila. On smatra da je pokazivanje “armate” na ovom nivou rizik, ali rukovodstvo želi da pokaže da se pravi nova tehnika i da se velike pare ne troše bezrazložno. Za razliku od Zapada koji zbog zahlađenja odnosa sa Moskvom pokušava da smanji doprinos SSSR-a u pobedi nad fašizmom, Rusi nikada nisu zaboravljali da istaknu zajedničku borbu saveznika i pomoć koju su u Drugom svetskom ratu dobijali od SAD. Doktor istorije Oleg Budnicki, direktor Međunarodnog centra istorije i sociologije Drugog svetskog rata, kaže da pobedu ne treba deliti jer su Hitlera pobedili saveznici. - Većina “istorijskih” knjiga koje se sada mogu naći u knjižarama zapravo nema nikakve veze sa istorijom jer se radi o jeftinoj publicistici. Slično je i sa filmovima koji se prikazuju na TV - objašnjava doktor Oleg Budnicki naglašavajući da istoričari treba da se bave traženjem dokumenata i pravljenjem analiza, a ne trenutnom političkom propagandom. A istraživanje koje je napravila jedna britanska agencija pokazuje da u Zapadnoj Evropi malo znaju ko je dao najveći doprinos u borbi protiv fašizma. Oko 61 odsto Francuza i 52 odsto Nemaca misli da su ih oslobodili Amerikanci, a 46 odsto Britanaca misli da je njihova zemlja bila glavni oslobodilac. O stvarnoj ulozi Crvene armije u oslobađanju Evrope zna samo 17 odsto Nemaca, osam odsto Francuza i 13 odsto Britanaca. POROŠENKO: PARADA CINIZMA Predsednik Ukrajine Petar Porošenko se zahvalio svim rukovodiocima država koji su odbili Putinov poziv da dođu u Moskvu. Učestvujući na raspravi “Evropska integracija kao pouka dobijena posle Drugog svetskog rata” koja je održana u Gdanjsku, Porošenko je rekao da će Rusija u Moskvi pokazati oružje koje koristi u Donbasu i paradu u glavnom gradu Rusije nazvao “paradom cinizma”. ********************************** ZAPAD SLAVIO DAN RANIJE ZAPADNI svet, po tradiciji, pobedu saveznika u Drugom svetskom ratu obeležava dan ranije nego istok Evrope. Tako je u petak, po običaju, na Jelisejskim poljima, povodom sedam decenija od rušenja nacizma, održana ceremonija u čast žrtvama i oslobodiocima. Specijalni gost bio je američkih državni sekretar Džon Keri, jedan od najvećih frankofona i frankofila u svojoj zemlji, čija je majka rođena u Francuskoj, a početkom rata bila mlada bolničarka u Parizu. Keri je, zajedno sa svojim domaćinom, francuskim šefom diplomatije Loranom Fabijisom, položio venac na Grob neznanog junaka i razgovarao s još nekolicinom preživelih veterana. Ceremonije su održane i u Nemačkoj, koja je obeležila kraj rata zajedničkom sednicom parlamenta, kao i u Velikoj Britaniji, gde je dvominutnim ćutanjem obeležen momenat kada je premijer Vinston Čerčil održao svoj istorijski govor najavljujući završetak konflikta. (G. Č.)
Nastavak na Večernje novosti...





















