EU i Rusija ne   žele  reprizu gasne   krize

Izvor: Blic, 19.Nov.2009, 06:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

EU i Rusija ne žele reprizu gasne krize

Dmitrij Medvedev, ruski predsednik, predvodio je juče delegaciju svoje zemlje na jednodnevnom samitu EU i Rusije u Stokholmu, glavnom gradu Švedske, države koja trenutno predsedava Unijom. Samitom je dominiralo pitanje snabdevanja Evrope ruskim gasom, a obe strane su odlučne da tokom predstojeće zime izbegnu prekid u napajanju kakav je u januaru ove godine izbio zbog spora Moskve i Kijeva o tranzitu gasa kroz Ukrajinu.

Samitom je predsedavao Fredrik Rajnfelt, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << premijer Švedske, a EU su predstavljali i Žoze Manuel Barozo, predsednik Evropske komisije, i Havijer Solana, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost.

„Rusija i EU su uspostavile razumevanje po pitanjima energetske saradnje i osiguranja energetske bezbednosti u Evropi. Bez postizanja saglasnosti o tim pitanjima nemoguć je normalan život u Evropi", izjavio je Medvedev na 24. redovnom polugodišnjem samitu EU-Rusija.

Predstavnici Rusije i EU su 16. novembra u Moskvi potpisali memorandum o mehanizmu za rano upozoravanje u sferi energetike. Sergej Prihodko, pomoćnik Medvedeva, kazao je da taj mehanizam treba da spreči ponavljanje prošlogodišnje situacije, u čemu svoj interes vidi ne samo Unija nego i Rusija.

„U odnosima Rusije i EU postoje razmimoilaženja, ali je glavno da se komunicira i vodi stalni dijalog. Uveren sam da ma ko bio na čelu EU i njenih izvršnih struktura svi će shvatiti značaj razvoja odnosa između Unije i Rusije. Isto tako, ma ko bio predsednik Rusije, odlično razume da su za nas odnosi sa EU najvažnija komponenta naših međunarodnih odnosa", rekao je Medvedev.

Švedski premijer je po okončanju samita izrazio zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Rusiji.

Rusko-ukrajinski spor i prekid isporuke gasa koji je početkom ove godine ostavio bez grejanja na milione stanovnika centralne i istočne Evrope dodatno je ohladio odnose Moskve i bloka od 27 država EU, koji su pogoršani nakon rata u Gruziji prošlog leta. Tada je Karl Bilt, ministar spoljnih poslova Švedske, uporedio rusku vojnu intervenciju u Gruziji sa invazijom Hitlerovih nacista na centralnu Evropu na početku Drugog svetskog rata. Odnosi su u međuvremenu delimično poboljšani zbog interesa obe strane, pošto EU četvrtinu energetskih potreba obezbeđuje iz Rusije, a Rusija je u prvih devet meseci ove godine polovinu svoje trgovinske razmene ostvarila sa zemljama Unije.

Medvedev je juče izrazio zahvalnost švedskim vlastima zbog odluke da dozvole polaganje gasovoda za rusko-nemački projekat „Severni tok” po dnu Baltičkog mora u ekonomskoj zoni te zemlje. On je rekao da Moskva ceni odluku švedske vlade koja svedoči o uravnoteženoj pozicije Švedske i o tome da je taj projekat uzajamno koristan i zanimljiv za Evropu.

Aleksandros Petersen, pomoćnik direktora Evroazijskog energetskog centra pri vašingtonskoj organizaciji Atlantsko veće, nedavno je u autorskoj kolumni u listu „Volstrit džurnal” žestoko napao Nemačku zbog projekta gasovoda „Severni tok”. U tekstu pod naslovom „Gasovod Molotov-Ribentrop” Petersen je uporedio energetski projekat sa dogovorom Sovjetskog Saveza i nacističke Nemačke iz 1939. pošto se nije razmišljalo o interesima Poljske i baltičkih zemalja. Kompanija „Severni tok”, čije je sedište u Švajcarskoj, u odgovoru na ovaj tekst objavila je da je članak Petersena tendenciozan i navela da se radi o projektu od interesa za celu Evropu.

Ruski predsednik u Mariboru

Dmitrij Medvedev, ruski predsednik, juče je posle posete Švedskoj doputovao u Maribor da bi podržao rusku fudbalsku reprezentaciju u revanš meču baraža za odlazak na Prvenstvo sveta protiv Slovenije. Meču su prisustvovali Danilo Tirk i Borut Pahor, predsednik i premijer Slovenije. U prvoj utakmici u Moskvi, 14. novembra, Rusi su pobedili sa 2:1.

Medvedevu nisu rekli ko će biti predsednik EU

Po okončanju samita Medvedev se požalio novinarima da lideri EU čak ni njemu nisu rekli koga će izabrati za prvog predsednika Unije. „Moji prijatelji mi nisu otkrili prezime ni budućeg predsednika, ni budućeg šefa diplomatije”, rekao je on i dodao da je to „verovatno zato što ni sami to ne znaju”.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.