Dan sećanja na žrtve represije

Izvor: B92, 30.Okt.2012, 11:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dan sećanja na žrtve represije

Moskva -- U više gradova Rusije danas se održavaju komemorativne svečanosti, skupovi i mitinzi povodom Dana sećanja na žrtve političkih represija.

U Moskvi i Sankt Peterburgu običaj je da se građani, u znak sećanja na sunarodnike streljane ili poslate u izgnanstvo u vreme staljinističkih represija i posle njih, okupljaju kod spomen-obeležja, kamenova dovezenih sa Soloveckih ostrva, gde se dvadesetih godina nalazio >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << logor specijalne namene.

Ovaj datum, koji je prvi put obeležen 1991. godine, izabran je po danu kada su 1974. godine, na predlog disidenta Kronida Ljubarskog, politički sužnji u sovjetskim zatvorima objavili štrajk glađu u znak protesta protiv terora i nehumanog odnosa.

U okviru manifestacije, u Moskvi će biti održana akcija "Glas sećanja" na dva mesta gde su u vreme staljinizma streljali političke zatvorenike - na jednom od njih, na poligonu u Butovu, streljano je više od 20.000 ljudi čija će se imena danas čitati na memorijalnoj akciji.

Na drugom, u naselju Komunarka, na spisku streljanih su i narodni komesari SSSR i RSFSR, ministri i članovi vlada saveznih republika, komandanti flota, diplomate, ali i načelnici logora i oblasnih uprava NKVD i obični čekisti, koji su prethodno i sami davali naređenja za steljanje drugih.

Istovremeno, povodom Dana sećanja na žrtve političkih represija biće održan i miting podrške političkim zatvorenicima, koji sada služe kaznu zatvora u Rusiji, čiji su organizatori Komitet 6. maja, pokret "Za ljudska prava“, Moskovska Helsinška grupa, Memorijal i Savez solidarnosti sa političkim zatvorenicima.

Memorijalni skupovi održaće se i u Njižnjem Novgorodu, Tveri, Samari, Jekaterinburgu, Vladivostoku, Habarovsku i drugim gradovima.

Prema podacima NVO Memorijal, tokom staljinističkog perioda 4,5 miliona ljudi streljano je ili zatvoreno iz političkih razloga, 6,5 miliona deportovano, a 6-7 miliona umrlo je od gladi, dok se, prema podacima ruske Vikipedije, sumaran broj onih koji su tih godina na duži ili kraći rok bili lišeni slobode kreće između 25-30 miliona ljudi.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.