„Buran“ – usamljena ptica sovjetskog kosmosa

Izvor: Vostok.rs, 16.Nov.2013, 11:28   (ažurirano 02.Apr.2020.)

„Buran“ – usamljena ptica sovjetskog kosmosa

16.11.2013. -

Pre dvadeset pet godina, 15. novembra 1988. godine, odigrao se događaj bez presedana u istoriji svetske kosmonautike – sa kosmodroma Bajkonur je startovo sovjetski višekratni kosmički sistem „Energija-Buran“. Džinovski kosmoplan, „sovjetski šatl“ je obavio svoj let u potpuno automatskom režimu i ušao u Ginisovu knjigu rekorda.

Dete „hladnog rata“, napravljen kao protivteža američkom „Spejs-šatlu“, koji je po tvrdnjama sovjetskih vojnih >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << analitičara mogao da baci atomsku bombu na Moskvu sa Zemljine orbite, „Buran“ je napravljen da se ujednače šanse dveju superdržava za uzajamno uništenje, rekao je za „Glas Rusije“ akademik ruske akademije kosmonautike Aleksandar Željeznakov:

- „Buran“ je pravljen isključivo kao sistem z lansiranje teških orbitalnih stanica vojne namene. To je bio odgovor na američki program SOI, koji se tih godina aktivno razvijao preko okeana. I kako ne bi bili skroz nezaštićeni, u slučaju da Amerika instalira svoje vojne udarne sisteme u kosmosu, napravljen je „Buran“. On je trebao da bude sistem za otpor.

Ali, u momentu kada je „Buran“ bio spreman da poleti, situacija u svetu se promenila. U odnosima Moskve i Vašingtona je došlo do otopljenja, a ekonomija Sovjetskog Saveza je sigurno išla prema svom krahu. U takvim uslovima vojska je napustila višekratne kosmičke sisteme, a civilna kosmonautika nije bila u stanju da izdržava „Buran“, kaže glavni urednik časopisa „Novosti kosmonautike“ Igor Marinin:

- Krajem osamdesetih godina sovjetska ekonomija je bila toliko slaba da je taj trzaj isisao svu krv iz ostalih pravaca kosmonautike. To, što „Buran“ više nije korišćen, je povezano sa nedostatkom sredstava za razradu korisnog opterećenja i za „Buran“ i za raketu-nosača. „Energija“ je bez „Burana“ mogla da lansira satelite težine do sto tona. Takav satelit se gradi više od deset godina. A „Energija“ je morala da leti nekoliko puta mesečno. „Buran“ je mogao da lansira trideset tona tereta, ali gde da se nađu takvi sateliti?

I Amerikanci su se postepeno odrekli višekratnog sistema. Program „Spejs-šatl“, koju su Amerikanci smatrali najjeftinijim i najsigurnijim sistemom za lansiranje korisnih tereta u kosmos, se u praksi pokazao kao jako skup i slabo primenjiv.

Ispalo je da čovečanstvu ne trebaju višekratni krilati sistemi i da za njih nema zadataka u kosmosu. Međutim, višekratna kosmonautika, svejedno, ima svoju budućnost, ali se razvija u drugom pravcu, kaže vojni ekspert Konstantin Bogdanov:

- Obnavljanje sistema „Energija-Buran“ u njenom tadašnjem izdanju je u potpunosti bez perspektive. I svetska, i naša praksa pokazuju da je razvoj višekratnih kosmičkih sistema krenuo putem usavršavanja aparata koji se vraćaju na Zemlju, kao što su „Sojuz“ ili „Apolon“. Ovi aparati su faktički isti ti aparati koji se vraćaju, ali su oni i višekratni. U ovim uslovima oni rade sa poteškoćama.

Sudbina „Burana“ je tužna. On je obavio svoj pri i jedini let i zauvek ostao prikovan za Zemlju. 1993. godine program je i zvanično zatvoren, a kosmički brod otišao u zaborav i ostavljen u večitoj konzervaciji u svom hangaru. Posle nekoliko godina pao je i krov starog zdanja i sahranio jedini primerak aparata, i sa njim i raketu-nosača, koji je leteo u kosmos. Ali, naučni potencijal koji je akumuliran u toku razrade „Burana“, otkrića i izumi koji su išli ispred svog vremena, će još biti od koristi ruskoj kosmonautici, siguran je Aleksandar Željeznakov:

- Većina toga, što je tada napravljeno, će vremenom opet biti potrebno. Bilo bi lepo da to bude što pre. Prilikom razrade budućih kosmičkih brodova sigurno će se koristiti i iskustvo „Burana“. Neće propasti svi ti izumi i potencijal.

Mi ćemo se njega još sećati i ne samo kao dela naše istorije, nego i kao nagoveštaja nove generacije kosmičke tehnike, rekao je Aleksandar Željeznakov. Ko zna, možda će se nekada na Zemljinoj orbiti pojaviti kosmički brod sa natpisom „Buran“.

Grigorij Milenin,

Izvor: Glas Rusije, foto: P. Lukaševič    

Nastavak na Vostok.rs...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.