Ovo je mesto gde bi mogao da počne treći svetski rat

Izvor: B92, 24.Jun.2022, 17:00

Ovo je mesto gde bi mogao da počne treći svetski rat

Bura oko obustave železničkog transporta kroz Vilnjus se ne stišava. Pretnje stižu sa svih strana.

Uzalud su i Litvanija i Evropska unija pokušale da objasne Rusiji da blokada, koja uključuje ugalj, metale, građevinske materijale i naprednu tehnologiju, nije njena samostalna odluka, već provođenje zajedničke odluke EU o sankcijama.

"Odgovor neće biti diplomatski nego praktičan", >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << zapretila je u četvrtak Marija Zaharova, portparol ruskog ministarstva spoljnih poslova, po ko zna koji put od početka rata u Ukrajinu. Ovog puta je zapretila ruskom susedu Litvaniji, a razlog je, podsetimo, najava blokade znatnog dela železničkog saobraćaja preko ove zemlje, za rusku enklavu Kalinjingrad.

Kakav je to "praktični" odgovor, nije objasnila, ali zanimljivo je da je istog dana ministarstvo obrane još jednog ruskog suseda, Estonije, prijavilo da je ruski vojni helikopter Mi-8 na dve minute ušao u njen vazdušni prostor prošle subote.

Dan pre nje pretnju Litvaniji koja ima oko 50 puta manje stanovnika od Rusije, teritorije da ne spominjemo - uputio je i Nikolaj Patrušev, sekretar Saveta bezbednosti Ruske Federacije i bliski Putinov saveznik.

"Rusija će sigurno odgovoriti na takve neprijateljske akcije. Odgovarajuće mere se razrađuju u međuresornom formatu i biće poduzete u bliskoj budućnosti. Njihove posledice imat će ozbiljan negativan utjecaj na stanovništvo Litve", poručio je Patrušev iz Kalinjingrada, optužujući Litvaniju za kršenje normi i načela međunarodnog prava.

Upravo je Kalinjingrad, enklava smeštena između Poljske, Litvanije i Baltičkog mora, razlog zašto Litvaniju i Rusiju možemo da zovemo susedima, iako se između te dve zemlje nalazi Belorusija. A iz kratkog pogleda na kartu jasno je da je kopneni promet između ruske matice i Kalinjingrada moguć samo preko Belorusije i Litvanije ili Belorusije i Poljske.

Kalinjingrad je inače sedište ruske baltičke flote i opšte visoko militarizovana zona u kojoj su, uz deset hiljada vojnika i mornara baltičke flote, smešteni balistički projektili Iskander koji mogu da nose nuklearne bojeve glave.

Kalinjingrad je pao pod rusku vlast nakon pobede nad nacističkom Nemačkom na kraju Drugog svetskog rata. Prije toga se taj istorijski njemački grad zvao Kenigsberg i imao je većinski nemačko stanovništvo, još iz doba Kraljevine Pruske, ali tokom i nakon rata je etnički očišćen i temeljno rusificiran.

Mnogo pre trenutnih napetosti između Moskve i Vilniusa Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsednik i premijer, i aktuelni zamjenik predsednika ruskoga Saveta bezbednosti, zapretio je da će Rusija postaviti hipersonične rakete i nuklearno naoružanje u Kalinjingrad.

"U tom slučaju više ne možemo govoriti o Baltiku kao regiji bez nuklearnog oružja - treba vratiti balans. Do danas Rusija nije poduzela takve mere i nije ih planirala", objasnio je tom prilikom Medvjedev.

Povod je tada, u aprilu, bio zahtjev Švedske i Finske za pristupanjem NATO-u, a litvanski ministar obrane Arvidas Anusauskas nazvao je tu pretnju besmislenom, tvrdeći da Rusija već dugo drži nuklearno oružje u Kalinjingradu, "na 100 kilometara od granice s Litvanijom", te da su "međunarodna zajednica i sve zemlje u regiji savršeno svesne toga".

I Federacija američkih naučnika 2018. je objavila satelitske snimke navodnog skladišta nuklearnog oružja u Kalinjingradu koje su Rusi tada nadogradili.

Agresivna ruska retorika prema Litvaniji poslednjih dana zvuči još zlokobnije ako uzmemo u obzir nedavni predlog zakona zastupnika ruske Dume Jevgenija Fjodorova da Moskva povuče priznanje nezavisnosti Litvanije koje je dala prilikom raspada Sovjetskog Saveza, pod izgovorom da je to priznanje bilo u suprotnosti s ustavom SSSR-a.

Štoviše, Fjodorov je u intervjuu nakon toga izjavio da bi povlačenje priznanja neovisnosti Litve stvorilo pravni temelj koji bi prisilio NATO da izbaci Litvaniju, kao "sporni teritorija", iz saveza.

"To je šizofrenija. To je isto kao da Srbija odjednom dođe na ideju da povuče priznanje Crnoj Gori ili, recimo, Hrvatskoj jer se s njihove tačke gledišta Jugoslavija raspala ilegalno", komentarisao je bivši predsednik litvanskog ustavnog suda Dainius Žalimas za portal EU Observer.

Govori li Fjodorov u ime ruskog predsednika Vladimira Putina ili samostalno nabacuje ideje, teško je reći. U malo verovatnom slučaju da Litvanije izađe iz NATO-a Rusija bi imala otvorene ruke napasti ovu malenu zemlju od ni 3 miliona stanovnika, koja joj sigurno ne bi mogla da pruži tako snažan i žilav otpor kakav joj pruža Ukrajina.

A u slučaju ruske invazije ključan bi bio maleni i slabo naseljeni dio Litvanije koji je list Politico u nedavnom članku nazvao "najopasnijim mestom na Zemlji".

Njegovo ime je koridor Suvalki i reč je o najslabijoj tački, svojevrsnoj Ahilovoj peti, ne samo Litvanije već i celog NATO-a u slučaju rata s Rusijom. Ovaj uski koridor između Kalinjingrada na zapadu i belorusko-litvanske granice na istoku dug je stotinak kilometara, a proteže se uz poljsko-litvansku granicu na jugu.

Druskininkai , grad od oko 12.000 stanovnika u ovom koridoru, deo je onoga što Putin drži "istorijsko ruskim" teritorijom - ruski car Nikola I. odredio je toplice u ovom gradiću kao službeno lečilište za svoje državne službenike. Od tog vremena do danas vlasti su se menjale kao na traci: Prusija, Poljska, Rusija, Sovjetski Savez i, poslednjih tridesetak godina, nezavisna Litvanija. Ali, sve do invazije na Ukrajinu glavni gosti su bili su mu Rusi i Belorusi.

"Zajednica veruje u litvansku vojsku i NATO te u njihovu sposobnost da osiguraju sigurnost", saopštila je gradska uprava u odgovoru na upit Politica.

S druge strane, Litvanija ima dobrovoljačku paravojsku nazvanu Litvanski streljački savez, koja je osnovana pre nekih stotinu godina radi borbe za nezavisnost, ali koja ima i mračnu epizodu saradnje s nacistima u Drugom svetskom ratu, slično kao i Organizacija ukrajinskih nacionalista na koju se Rusi rado pozivaju kad govore o "denacifikaciji" Ukrajine.

Nakon proglašenja nezavisnosti savez je obnovljen uz podršku države. Od početka rata u Ukrajini broj članova naglo je porastao na trenutnih 14.000.

Ramunas Šerpetauskas, zapovednik lokalnog voda u Druskininkaiju, kaže za Politico da je zasad sve mirno na istočnoj granici te da ne očekuje da će Rusija pokušati išta s njegovom zemljom dok god je zauzeta u Ukrajini, ali da on i njegovi saborci nadziru situaciju u graničnom koridoru.

"Neki misle da nas nema smisla napadati, ali treba napomenuti da je ovo direktni kopneni put do Kalinjingrada. Ako budu u stanju svladati Ukrajinu, moguće je da će sledeći udarac zapasti ovde", smatra Šerpetauskas.

Bivši estonski predsednik Tomas Hendrik Ilves smislio je popularno ime jaz Suvlaki 2015. u razgovoru s tadašnjom nemačkom ministarkom odbrane, a današnjom predsednicom Evropske komisije Ursulom von der Lajen kako bi je upozorio na to da se radi o kritičnoj slaboj tački na istočnom krilu NATO-a.

Najveći rizik, međutim, potencijalno proizlazi baš iz relativne nebitnosti, bar za ostatak NATO-a. Da li bi sve, ili barem one najbitnije, članice NATO-a, poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Nemačke, zaista bile spremne da uđu u treći svetski rat samo zbog ovog koridora? To bi moglo da predstavlja upravo onu mutnu liniju kakve Putin voli da testira kod Zapada, uveren u njegovu neodlučnost i slabost.

"Jedini odgovor na taj izazov je povećana prisutnost NATO-a ovde. Znamo kako je Rusija opsednuta zatvaranjem kopnenih koridora", zaključio je za Politico zamenik ministra obrane Litvanije Margiris Abukevičius.

I to će sigurno biti jedno od pitanja oko kojih će se žustro raspravljati na nadolazećem summitu NATO-a u Madridu 29. - 30. juna, uz pitanje Ukrajine, gde je stanje na bojištu u Donbasu sve gore.

Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg najavio je da će se dodatno pojačati borbene skupine u istočnom delu saveza, s više vazdušne, pomorske i kibernetičke obrane", ali zadnja reč bit će na čelnicima najjačih članica, od američkog predsednika Džozefa Bajdena na dalje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.