Libijska kriza: Svi protiv svih

Izvor: Radio Slobodna Evropa, 26.Avg.2014, 19:03   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Libijska kriza: Svi protiv svih

Autor: Frud Bežan, priredio Slobodan Kostić

Sukobi između različitih naoružanih grupa doveli su do haosa u Libiji i najgoreg talasa nasilja od 2011. godine kada je zbačen i ubijen dugogodišnji diktator Muamer Gadafi.

Žestoke borbe besne između moćnih islamističkih i nacionalnih milicija u prestonici Tripoliju i Bengaziju. Bez jedinstvene, funkcionalne vojske, vlasti u toj zemlji nisu >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << u stanju da obuzdaju naoružane frakcije i zaustave poplavu nasilja.

Uz političke sukobe za prevlast između bivših i novoizabranih poslanika parlamenta, mnogi strahuju da bi zemlja mogla da potone u građanski rat.

Glavni igrači

U Tripoliju, dva ključna igrača u sukobima su islamističke paravojske iz grada Misrate i planina Zintan. Dve rivalske grupe, obe sa zapada Libije, pretvorile su Tripoli u bojno polje, prisiljavajući Ujedinjene nacije i strane ambasade da evakuišu svoje osoblje.

Borci iz Misrate proglasili su ključnu pobedu 23. avgusta kada su preuzeli kontrolu nad međunarodnim aerodromom u Tripoliju od suparnika iz Zintana, koji su čuvali taj objekat poslednje tri godine, i potisnuli pripadnike neprijateljske frakcije daleko na rubove grada.

Na istoku, u Bengaziju, rasplamsali su se sukobi između drugih naoružanih grupa. Jedna od njih su ekstremistički islamisti Ansar Al-Šarija koji se optužuju da su u septembru 2012. godine napali američki konzulat u Bengaziju kada je ubijen američki ambasador u Libiji Kristofer Stivens i još tri zvaničnika.

Borbe besne i između Ansar Al-Šarije i dve nacionalne milicije – militanata iz Al-Saika koje sačinjavaju bivši pripadnici libijskih specijalnih snaga i trupa vernih odmetnutom libijskom generalu Kalifi Hifteru koji je tokom maja pokrenuo ofanzivu na tvrdokorne islamističke grupe u Bengaziju. Hifter i militaristi iz Zintana su u nekoj vrsti labavog saveza.

Ogromno prostranstvo juga zemlje koje je bogato naftom kontroliše Garda za zaštitu petrolejskih postrojenja (PFG) Ibrahima Jathrana. PFG je dobila zadatak od Vlade da zaštiti ključna naftna postrojenja. Uprkos tome, Jathran je optužio aktuelni kabinet za korupciju i sve do skoro držao pod blokadom terminale za izvoz nafte.

U međuvremenu, vojni avioni napali su položaje pripadnika Misrate u Tripoliju i teritorije koje su kontrolisali islamisti u Bengaziju. Snage Misrate optužile su za ove udare Egipat i Ujedinjene Arapske Emirate. Jedan američki zvaničnik koji je insistirao na anonimnosti, izjavio je za AFP da je avion Emirata izveo dva napada prethodnih dana na borce Misrate koristeći baze u Egiptu. Emirati nisu komentarisali ove tvrdnje, dok je Egipat opovrgao bilo kakvu ulogu u tim napadima.

Vlada nije u stanju da obuzda militante

Krhka libijska vlada nema efikasnu državnu vojsku tako da se u obezbeđivanju opšte bezbednosti oslanja na različite milicije. Uprkos tome što ih za to plaćaju, centralne vlasti nisu u stanju da ih obuzdaju, s obzirom da one rade ono što od njih traže njihovi lokalni komandanti.

Tako su, na primer, borci iz Zintana dobili zadatak od Vlade da kontrolišu međunarodni aerodrom u Tripoliju od kada je nad njim uspostavljena kontrola 2011. godine, ali su nakon toga odbili da napuste svoje pozicije. S druge strane i pripadnici Misrate nalaze se na platnom spisku Ministarstva odbrane. Da situacija bude još komplikovanija, obe ove grupe su na udaru Libijske revolucionarne operacije Room (LROR), još jedne frakcije čiji su pripadnici na državnoj plati od prošlog oktobra sa zadatkom da rade na očuvanju reda i mira u samoj prestonici.

Mnoge militarističke grupe koje se bespoštedno sukobljavaju, blisko su sarađivale tokom svrgavanja Gadafija, ali su neke od njih sada glavni protivnici jedni drugima na bojnom polju.

Vremenom, vojne formacije počele su da se povezuju sa različitim političkim strujama, prvenstveno nacionalnim ili islamističkim, tako da su se automatski našle jedne protiv drugih“, kaže Džordž Džof, stručnjak za Bliski istok sa Univerziteta u Kembridžu, koji procenjuje da u Libiji trenutno ima oko 350 različitih milicija.

Svaka od njih povezana je sa određenim centrom moći i krajnje je neraspoložena da podeli svoj uticaj sa bilo kim drugim. Povrh svega, otvara se pitanje regionalnih i plemenskih identiteta svake od ovih grupa“.

Sukobi državnih centara moći

Dok borbe besne širom Libije, došlo je do sukoba između dva saziva parlamenta. Novi libijski parlament koji je konstituisan nakon izbora koji su održani 25. juna, nalazi se u gradu Tobruku, dok je prethodna skupština, koja odbija da preda vlast, smeštena u Tripoliju.

Novi parlament je više nacionalno ili plemenski obojen u poređenju sa prethodnim sazivom u kome su dominirali islamisti, ali obe skupštine istovremeno odbijaju da priznaju legitimitet jedna drugoj.

Stari parlament okupio se 25. avgusta i jednoglasno doneo odluku da se smeni prelazna vlada i izabere „vlada nacionalnog spasa“ koju bi predvodio islamistički univezitetski profesor Omar al-Hasi.

U međuvremenu, poslanici iz novoizabranog parlamenta, proglasili su islamiste koji kontrolišu Tripoli za „terorističke organizacije“ i smenili komandanta vojske pod optužbom da je sarađivao sa islamistima, a nakon toga imenovali njegovog naslednika koji je odmah proglasio rat protiv „terorista“.

Libijska privremena vlada, koju predvodi premijer Abdulah Al Tini sprečena je da se vrati u Tripoli.

Srljanje u građanski rat

Zbog takvog razvoja prilika, mnogi analitičari strahuju od rasplamsavanja građanskog rata.

Džofe kaže, „da se nalazimo na korak od toga da građanski rat postaje neizbežan“, i da bi on mogao da se vodi na dva fronta.

Jedan bi mogao biti sukob između nacionalnih plemena i islamista, uključujući i one koji su poraženi na izborima u junu, ali pokušavaju da zadrže vlast“, kaže Džofe. „Drugi bi mogao biti sukob između istoka i zapada – gde je pitanje da li će država ostati celovita tako što će je kontrolisati Tripoli, ili će se istočni libijski region Sirenaika odvojiti i ostati pod vlašću Bengazija.“

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Slobodna Evropa. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Slobodna Evropa. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.