Romić: Znam da ću biti uhapšen

Izvor: Politika, 14.Jan.2014, 13:22   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Romić: Znam da ću biti uhapšen

Ključni prodori u rasvetljavanju ubistva Slavka Ćuruvije, kaže Veran Matić. – Specijalni tužilac Miljko Radisavljević ne demantuje da slede hapšenja

Ratko Romić, bivši operativac Državne bezbednosti, kaže da očekuje da bude uhapšen zbog ubistva Slavka Ćuruvije, vlasnika listova „Dnevni telegraf” i „Evropljanin”.

– Znam da ću biti uhapšen. U Beogradu sam, miran sam i staložen, mogu da me uhapse. Ne krijem se i neću da bežim. Braniću se >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << istinom jer nisam učestvovao u tome i to ću dokazati. Žalosno je što mediji, a to je u Srbiji praksa, najavljuju optužnice, hapse i pišu presude. Ne postoji nijedan dokaz koji me povezuje sa ubistvom Ćuruvije, ali nije postojalo ni dokaza o mojoj umešanosti u slučaju „Budva” pa mi se sudi nekoliko godina. Tužilački sistem je koncipiran tako da može bilo ko da se optuži za bilo šta – izjavio je Romić juče za „Politiku”.

On je kazao da je dao izjavu na zahtev tužioca za organizovani kriminal u prisustvu advokata i u nekadašnjoj UBPOK još 2006. godine. Prema njegovim rečima, to su jedine izjave koje je dao i posle toga nije saslušavan u vezi sa ubistvom Ćuruvije.

– Mediji hapse jer postoje lične ambicije. Gospodin Veran Matić, koji je na čelu komisije za ispitivanje ubistava novinara, rekao je da je potencirao medijsku hajku, ne bi li se nešto otkrilo za šta nema dokaza. Cilj je da pokaže da je rešio slučaj koji niko ranije nije rešio – izjavio je Romić.

Dnevni listovi „Danas” i „Blic” objavili su da je optužnica za ubistvo Ćuruvije napisana i da će za taj zločin odgovarati Radomir Marković, bivši načelnik RDB-a, Milan Radonjić, bivši načelnik beogradskog centra DB, kao i nekadašnji operativci Romić i njegov kolega i prijatelj Miroslav Kurak. Marković u zatvoru služi višedecenijsku kaznu, Radonjić i Romić su pod prismotrom policije, dok je Kurak u inostranstvu. U MUP-u Srbije i Ministarstvu pravde i državne uprave nisu želeli da komentarišu medijske navode da je za Kurakom raspisana međunarodna poternica, niti je ona objavljena na sajtu Interpola.

Predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić rekao je da je neozbiljno tvrditi da je potenciranje razotkrivanja ubistava „novinarska hajka”, logično je da su mediji veoma osetljivi kada je reč o ubistvima kolega. Od ubistva Ćuruvije objavljeno je mnogo tekstova uključujući i one u kojima se pominju mogući učesnici, često sa ubedljivim argumentima.

– Komisija postoji samo godinu dana i svoj rad nije zasnivala na medijskim hajkama, već na ozbiljnom analitičkom i istraživačkom radu u čemu su najviše pomaka postigli operativci u radnim grupama. U njenom sastavu su novinari, MUP Srbije i BIA, atužilaštvo je to koje će stati iza optužnice i ima dominantnu ulogu. Politička podrška vlade i koordinatora rada službi bezbednosti Aleksandra Vučića takođe je važna kao simbol političke rešenosti. Svođenje rezultata na jednu osobu i navodnu medijsku kampanju je neozbiljno, verujem da će to potvrditi buduća optužnica i rezultati sudskog procesa – naveo je Matić.

On je podsetio da je Komisija za istraživanje ubistava novinara u prvoj fazi svog rada, to jest u prvoj polovini 2013. godine, zajedno sa radnom grupom koju je je formirao MUP uz saradnju pripadnika BIA, analizirala sve do tada prikupljene činjenice i dokaze, nakon čega je svoje zaključke i preporuke dostavila tužiocu za organizovani kriminal Miljku Radisavljeviću. Komisija je nastojala da stvori povoljnu atmosferu i animira sve pojedince i institucije da rade zajednički, sa ciljem da se dođe do neophodnih elemenata kako bi se sklopila kredibilna optužnica.

– Informacije kojima raspolažem govore da su kroz rad radne grupe MUP-a za istraživanje ubistva Slavka Ćuruvije i tužilaštva, napravljeni određeni ključni prodori na ovom planu. Postoji dovoljno elemenata da se optužnica protiv počinilaca i nalogodavaca podigne. Verujem da će sama optužnica i dalji rad na istrazi dovesti do osuđujućih presuda za sve učesnike u ovom monstruoznom zločinu, ali i da će se razotkriti model rada onog dela državnog aparata koji je izveo ovaj ali i druge zločine, kao i da će i ti drugi zločini biti rasvetljeni – istakao je Matić.

Specijalni tužilac Miljko Radisavljević juče nije potvrdio, ali ni demantovao pisanje nekih medija da je optužnica za ubistvo Ćuruvije već podignuta i da slede hapšenja osumnjičenih.

– Ne želim da komentarišem medijske navode da je optužnica podignuta. Kada nešto uradim, to ću saopštiti – izjavio je Radisavljević za „Politiku”.

Koliko je poznato, slučaj ubistva Ćuruvije još je u fazi pretkrivičnog postupka i predmet još nije došao do istrage, koja, prema zakonu, prethodi podizanju optužnice. Specijalni tužilac izjavio je početkom decembra da će do kraja 2013. godine biti završeno veštačenje od kojeg zavisi sudbina predmeta „Ćuruvija”.

„Do kraja decembra biće završeno veštačenje od čega zavisi pokretanje krivičnog postupaka protiv osumnjičenih za ubistvo Ćuruvije. Sve što radimo ima za cilj da se identifikuju počinioci, ali ne želim u ovoj fazi da najavljujem postupak niti hapšenja i zbog onih koji eventualno razmišljaju o svedočenju. Pritom, ne mislim na Radomira Markovića”, rekao nam je tužilac pre nešto više od mesec dana, ne želeći da otkrije o kakvom je veštačenju reč.

Ova analiza trebalo bi da omogući identifikovanje počinilaca i otkrije njihove uloge u zločinu.

------------------------------------------------------------------------

U kontaktu sam sa Kurakom

Miroslav Kurak bavi se organizovanjem lova u Africi

„Povremeno sam u kontaktu sa Miroslavom Kurakom. On je od 2006. godine u Tanzaniji sa porodicom, ali mislim da trenutno nije u toj državi”, rekao je Ratko Romić.

On je naveo da može da dokaže gde je bio 11. aprila 1999. godine, kada je ubijen Ćuruvija, da ima dokaze o svom kretanju tog dana i objašnjenje o automobilu koji je zadužio u službi, a koji je navodno viđen na mestu zločina.

------------------------------------------------------------------------

Ko je vozač belog „golfa”

U intervjuu datom u junu 2012. godine našem listu, Ratko Romić je komentarisao medijske navode o tome da je njegov nekadašnji kolega Stevan Basta „kandidat” za svedoka saradnika u slučaju ubistva Ćuruvije.

„Objavljuju se informacije bez utemeljenja. Bastu mogu da osude i na 77 godina zatvora. Znajući njega, ali i sve druge radnike Državne bezbednosti, oni nisu učestvovali u krivičnim delima i nemaju šta da priznaju. Ja sam bio 69 dana pritvoren tokom akcije ’Sablja’. Po izlasku iz pritvora tužio sam državu i dobio sam presudu za nezakonito pritvaranje. Sa mnom je razgovarao Jovan Prijić, tadašnji specijalni tužilac i nudio mi lagodan život u inostranstvu. Ponuđen mi je status svedoka saradnika. Rekao sam: ’Životni san mi je da ništa ne radim, a da imam lagodan život. Žao mi je što nemam šta da vam ponudim da bih dobio taj status’. Moj odgovor je i danas isti”, kaže naš sagovornik.

Uviđaj posle likvidacije izvršene 11. aprila 1999. godine (Foto RTS)

Romiću smo tada predočili informacije iz pretkrivičnog postupka za atentat na Ćuruviju, prema kojima ga je jedan očevidac identifikovao kao vozača belog „golfa”, koji je viđen na mestu zločina, kao i podatak da je na osnovu baznih stanica mobilnih telefona utvrđeno njegovo prisustvo u blizini zgrade u kojoj je živeo ubijeni novinar.

„Da je to tačno, vi i ja sada ne bismo razgovarali. Da dokazi postoje, ja bih bio u pritvoru. Moj telefon sigurno nije mogao da bude lociran u blizini zločina. Znam ko je koristio beli ’golf’ tog dana. To je poznato i državnoj i javnoj bezbednosti, kao i specijalnom tužiocu. Dao sam više izjava službenicima Državne bezbednosti i tužilaštvu. Ništa ne znam ni o ubistvu Ćuruvije, a ni o počiniocima. Dva dana ranije, vratio sam se sa službenog puta van Beograda, to je bio ratni period, a na dan ubistva obavljao sam redovne obaveštajne aktivnosti”, navodi nekadašnji operativac DB-a.

Ratko Romić bio je osuđen na sedam godina zatvora zbog pomaganja u atentatu na Vuka Draškovića, lidera SPO u Budvi, ali je presudu ukinuo Apelacioni sud i u toku je novo suđenje.

 ------------------------------------------------------------------------

Šta je govorio Šešelj

Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj prvi je javno pomenuo Miroslava Kuraka u vezi sa ubistvom Ćuruvije još pre 12 godina. Kurak ga je zbog toga tužio za klevetu, ali suđenje nije održano jer je Šešelj u međuvremenu otišao u Hag.

Miroslav Kurak, kako je „Politika” ranije objavila,  početkom devedesetih godina bio je policajac, pripadnik javne bezbednosti. Kasnije prelazi u RDB, ali je znatno pre Romića napustio tajnu službu. Potom se jedno vreme bavio ugostiteljstvom, navodno je u mesecima po završetku bombardovanja 1999. godine bio suvlasnik noćnog kluba „Sanset” u hotelu „Metropol” u Beogradu.

Tokom svedočenja u Specijalnom sudu, svedok saradnik Dejan Milenković Bagzi izneo je podatak da su Milorad Ulemek Legija i Dušan Spasojević, vođe „zemunskog klana” planirali da ubiju Kuraka i Romića.

------------------------------------------------------------------------

Međusobne optužbe DSS i SNS

Slavko Ćuruvija

Potpredsednik Demokratske stranke Srbije Slobodan Samardžić upitao je juče potpredsednika Vlade Aleksandra Vučića da li i on snosi odgovornost za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije 1999. godine, podsetivši da je lider naprednjaka tada učestvovao u vlasti.

„Zašto sada posle 14 godina optužuje celu državu, a ne sebe”, upitao je Samardžić na konferenciji za novinare. Samardžić je istakao i da je bitno pitanje šta je u to vreme u toj istoj državi radio Aleksandar Vučić, jer je bio ministar informisanja u tadašnjoj vladi. On je ocenio i da je opasna konstatacija Aleksandra Vučića da iza ubistva Ćuruvije stoji država, jer bi, kako je ocenio, to značilo da je ta država bila teroristička i da je bombardovanje Srbije 1999. godine bilo opravdano.

Srpska napredna stranka je odgovorila da je začuđena izjavom potpredsednika DSS Slobodana Samardžića, o odgovornosti Aleksandra Vučića u ubistvu Slavka Ćuruvije, rekao je potpredsednik Izvršnog odbora SNS Aleksandar Jovičić uz ocenu da su takve izjave neshvatljive. „Mi još ne znamo da li će biti uhvaćeni počinioci ovog strašnog zločina. U to se ulaže veliki napor, međutim ovakve izjave su neshvatljive. Ne razumem samo da li gospodinu Samardžiću smeta rešavanje zločina, ili mu smeta što politička volja da se ovaj slučaj reši posle više od decenije, ne potiče od njegove stranke”,kazao je Jovičić za Tanjug. On je upitao, kada je reč o odgovornosti u slučaju Ćuruvija, šta je DSS uradila povodom rešavanja tog ubistva za osam godina vršenja vlasti.

------------------------------------------------------------------------

Dačić: Vlada nije ništa krila u istrazi ubistva Ćuruvije

Ivica Dačić izjavio je juče da vlada nije ništa sakrivala, niti da se došlo do novih saznanja koji omogućavaju nastavak istrage ubistva novinara Slavka Ćuruvije i eventualno podizanje optužnice. „To mora da bude rad institucija sistema”, rekao je Dačić novinarima u Beogradu. On je istakao da je s obzirom na to da se ubistvo Slavka Ćuruvije desilo pre 14 godina, razrešenje veoma bitno za sve one koji su tada učestvovali u vlasti. „Za mene, a sigurno i za Aleksandra Vučića, kao i za sve nas koji smo na neki način bili u toj vlasti veoma je važno da svi znaju da će svako ko je počinio krivično delo odgovarati isto i tada i sada, bez obzira na političku pripadnost”, kazao je Dačić. On je naveo da medijska pisanja i navođenje imena u slučajevima poput ubistva Ćuruvije nije dobro, jer se na taj način u opasnost dovode i ljudi koji rade na tim slučajevima. „Crtaju se mete i mislim da to nije dobro”, rekao je Dačić. 

Dorotea Čarnić, Milan Galović

objavljeno: 14.01.2014.

Nastavak na Politika...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.