Nepoželjna kazino ekonomija

Izvor: RTS, 14.Jan.2013, 17:14   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nepoželjna "kazino ekonomija"

Sada živimo u grčkoj krizi nižeg inteziteta, ali postoji još malo vremena i prostora da se izbegne grčka kriza punog kapaciteta, rekao saradnik Instituta za tržišna istraživanja Saša Đogović. Neophodno je distanciranje od takozvane "kazino ekonomije" i smanjiti zaduživanje nemenjenog potrošnji, upozorio je Đogović.

Srbija mora da pokrene realni sektor, smanji zaduživanja namenjena potrošnji i da stvarno restrukturira javna preduzeća da ne bi došli do grčke >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << krize punog kapaciteta, izjavio je saradnik Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) Saša Đogović.

Srbija u 2013. godini može očekivati pozitivne trendove u industriji, pre svega zahvaljujći povećanju proizvodnje u "Fijat automobilima Srbija" u Kragujevcu i u modernizovanoj Rafineriji NIS-a u Pančevu, izjavio je Saša Đogović.

U kragujevačkoj fabrici automobila se u ovoj godini očekuje povećan obim posla i izvoza, kao i u pančevačkoj rafineriji, iz koje će se naftni derivati izvoziti u region, rekao je Đogović.

"Sa postojećim stanjem u našoj privredi i neiskorišćenim resursima ne možemo dalje doći, nego do grčke krize punog kapaciteta. Sada živimo u grčkoj krizi nižeg inteziteta", ocenio je Đogović, ali i dodao da postoji još malo vremena i prostora da se izbegne grčka kriza punog kapaciteta.

Da bi se izbegao taj scenario, potrebna je odlučnost i jasna usmerenost na ostvarenje nacionalnih interesa, uz promovisanje ekonomije i etike rada, a distanciranje od takozvane "kazino ekonomije" i zaduživanja nemenjenog potrošnji, rekao je Đogović na konferenciji za novinare tog instituta.

Posredstvom ekonomije i etike rada, uz veću odgovornost prema trošenju novca, sprovođenje reformi u javnom sektoru i popravljanje uslova za privlačenje investicija, stići ćemo do odumiranja partkoratske države i formiranja stvarne demokratske, zasnovane na jakim institucijama koje će biti u službi građana, a ne pojedinačnih i partijskih interesa, ocenio je Đogović.

Preokrenuti trend zaduživanja 

Saradnik Instituta je ukazao da je u prethodnom periodu, zbog izmirenja budžetskih i obaveza prema inostranim kreditorima, bilo neophodno da ulazimo u nove kreditne aranžmane, jer bi zemlja u suprotnom bankrotirala, ali je naglasio da je neophodno preokrenuti taj trend zaduživanja, za šta treba određeno vreme.

Kreatori ekonomske politike u Srbiji moraju da nalaze nove puteve da bismo uspešno izmirivali svoje finansijske obaveze u budućnosti, jer će novo zaduživanje uz postojeći poslovni ambijent dovesti srpsku ekonomiju do, kako je ocenio, potpunog kolapsa.

Određena vrata se otvaraju vezano za ruske, kineske, arapske i investitore iz drugih zemalja, ali je potrebno dalje raditi na reformi javnog sektora, privatizaciji onih preduzeća za koja je to moguće uraditi, kao što je Galenika, a da odu u stečaj firme koja "nemaju prođu" ili da eventualno na osnovu postojećih delova tih preduzeća niknu nova, rekao je Đogović.

Istakavši da je Srbija već visoko zadužena zemlja, on je dodao da je neophodno zaduživanje u investicione svrhe, ali da treba izbegavati zaduživanje za tekuće budžetske potrebe, jer se na taj način ne stvara kapital kojim bi mogli da vraćamo kredite.

Đogović je naveo da je jedan od najvećih problema u Srbiji viskok stepen nezaposlenosti, pa je tako udeo dugoročne nezaposlenosti u ukupnom broju nezposlenih osoba na kraju oktobra iznosio čak 77,7 odsto, a 16,6 nezaposlenih traži posao duže od 10 godina.

Saradnjom sa Emiratima do većeg izvoza 

Saradnja Srbije sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u oblasti poljoprivrede dovešće do povećanja izvoza tih proizvoda iz naše zemlje i do "brendiranja" srpskih poljoprivrdenih proizvoda na svetskom tržištu, rekao je Đogović.

On je pozitivnim ocenio potpisivanje predugovora sa tom zemljom o investicijama u srpsku poljoprivredu, vrednim oko 200 miliona evra, istakavši da će izgradnja sistema za navodnjavanje uposliti građevinsku i druge grane industrije u Srbiji.

Očekujem da će taj aranžman sa Emiratima biti i realizovan i da će osim većeg izvova, dovesti i do povećanja produktivnosti rada u postojećim poljoprivrednim kombinatima u Srbiji, rekao je Đogović.

Saradnik IZIT-a je zapitao da li Srbija ima 1.500 inženjera za namensku industriju, za koje se najavljuje da će biti potrebni za rad u okviru saradnje sa Emiratima, podsetivši da su mnogi od njih otišli da žive i rade preko Atlantika.Djogović: Praznici nisu problem Srbije, već slaba privreda

Nisu problem praznici, već slaba privreda 

Saša Đogović ocenio je da problem Srbije nije veliki broj praznika, nego "onemoćala i devastirana privreda".

"Kod nas imate onemoćalu i devastiranu privredu gde imate metastazu javnog sektora, podržavljenih i državnih preduzeća, od kojih veliki deo posluje sa gubicima, onda je bolje i da ne radi, nego da rade sa gubicima", rekao je Đogović.

Đogović je kritike i priče o tome da se spajaju praznici tokom kojih se ne radi ništa nazvao demagogijom i populizmom. "Daj Bože da imamo i koji praznik više, ali da imamo bolju privredu", rekao je saradnik IZIT-a.

Đogović je Vladi Srbije zamerio što je za današnji praznik donela preporuku da se ne radi, a to nije rešila zakonom ukoliko želi da  Novu godinu po Julijanskom kalendaru proglasi za praznik.

"Tako imate određene firme uglavnom je reč o državnim preduzećima ili imaju stimulacije za one koji rade, dok privatni sektor radi. Na taj način stvarate privilegovani sloj ljudi koji može da hibernira tokom zimskih praznika, za razliku od drugog dela koji je aktivan i radi tokom tih preporučenih praznika", rekao je Đogović.
Pogledaj vesti o: Grčka

Nastavak na RTS...



Povezane vesti

Nezaposlenost je udarni problem

Izvor: Danas, 14.Jan.2013

U prvih 11 meseci prošle godine u Srbiji je zabeležen fizički pad obima industrijske proizvodnje od 3,3 odsto, spoljni javni dug je premašio 84 odsto bruto domaćeg proizvoda, a progresivno zaduživanje koje je počelo 2008. samo se nastavilo, rekao je juče saradnik Instituta za tržišna istraživanja...

Nastavak na Danas...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.