Merkelova: Grčku nije trebalo pustiti u evrozonu

Izvor: Politika, 29.Avg.2013, 12:18   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Merkelova: Grčku nije trebalo pustiti u evrozonu

Atini neophodno odlaganje rokova za otpuštanje državnih službenika, ali i još novca za popunjavanje manjka u budžetu

Od našeg dopisnika

AtinaGrčka je postala svakodnevna „moneta za potkusurivanje” u jeku predizborne trke u Nemačkoj. Kancelarka Angela Merkel je na predizbornom mitingu u Rendsburgu izjavila da „Grčka nikada nije ni trebalo da uđe u evrozonu”, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << te da tako ne bi ni došlo do dužničke krize u evrozoni i optužila za sve prethodnog socijaldemokratskog kancelara Gerharda Šredera.

„Grčkoj nije trebalo dozvoliti da uđe u evrozonu 2001. Kancelar Šreder je prihvatio Grčku i oslabio Pakt stabilnosti, a obe te odluke su bile suštinski loše i predstavljaju jednu od polaznih tačaka za naše trenutne probleme”, rekla je kancelarka, objašnjavajući svoju tvrdnju da se dužnička kriza, koja je izbila u Grčkoj krajem 2009, „kuvala” dosta godina, sve od osnivanja evrozone.

S druge strane, njen partijski kolega i ministar finansija Volfgang Šojble minulih dana govori o dodatnom oproštaju grčkog duga kao jedinom načinu da Grčka izađe iz dužničke krize, što je Atina kategorički demantovala. Demohrišćani Merkelove su čak demantovali Šojblea da će do kraja godine biti određen i treći paket pomoći Grčkoj, ali to nije sprečilo Šojblea da čak insistira na tome da dodatni paket od, kako se procenjuje, jedanaest milijardi evra ne može realno da popuni rupu u grčkom budžetu. Grčka je inače 2010. dobila kredite vredne sto deset milijardi evra, a u drugom paketu još sto četrdeset milijardi uz oproštaj duga od sto sedam milijardi.

Grčka ne negira procene da će joj biti potrebna dodatna pomoć od desetak milijardi evra, ali odbacuje još jedno restrukturiranje dugova. U intervjuu nemačkom listu „Handesblat” grčki ministar finansija Janis Sturnaras tvrdi da problemi mogu da se reše na drugi način.

„Do jula 2014. smo mirni, ali u periodu 2014/2015. godine će nam biti potrebno dopunskih deset milijardi evra da bismo popunili rupu u budžetu. Mnogo nade polažemo u povratak državnih hartija od vrednosti na tržište. Računamo i na to da će se naredne godine zaustaviti recesija i da ćemo moći da dignemo glavu”, rekao je Sturnaras verujući da dužničke obaveze mogu da se smanje kroz ublažavanje kamatnih stopa za već dobijene kredite ili produžavanje rokova za njihovu isplatu.

Iako je on uveren da će znatna sredstva biti obezbeđena i kroz regularnu naplatu poreza, što je do sada praktično bilo nemoguće, čini se sasvim izvesno da Atina neće uspeti da ispuni drugi zahtev „trojke” međunarodnih poverilaca. Grčka će, prema svemu sudeći, od poverilaca tražiti produženje roka za stavljanje na takozvanu mobilnu listu preostalih 12.500 državnih službenika do kraja decembra.

Ministar za administrativne reforme Kirijakos Micotakis ističe da je ispunjena prva runda, koja obuhvata 12.500 državnih službenika koji su upućeni na osmomesečni prinudni odmor sa 75 odsto ličnog dohotka, ali da ima mnogo problema i da je prekratak rok da se isto učini sa još jednom brojčano istovetnom grupom.

„Dali smo obećanja ’trojki’, međutim, u praksi to nije nimalo jednostavan potez bez obzira na činjenicu da će administrativnom reformom biti poboljšan rad državnih organa”, rekao je Micotakis.

Sindikati najavljuju novi talas štrajkova, ali ministar upozorava, pre svega prosvetne radnike koji su najavili obustavu rada, da „država neće tolerisati zatvorene škole niti odlaganje početka školske godine ni na jedan dan”.

Ministar navodi da je u „prvom talasu” većina državnih službenika koji su se našli na prinudnom odmoru prebačena na druga radna mesta, ali da je otpušteno 2.500 zaposlenih u lokalnoj administraciji, više od 2.000 radnika školskog obezbeđenja i 3.500 opštinskih policajaca. Prema njegovim rečima, 15.000 otpuštenih u ovoj i narednoj godini biće zamenjeni mladim ljudima.

Na ovaj način država će uštedeti, jer će mladi primati minimalni lični dohodak za razliku od „stare garde”, kojoj je država morala da plati i godine staža.

Jasmina Pavlović-Stamenić

objavljeno: 29.08.2013.
Pogledaj vesti o: Angela Merkel

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.