Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 31.Okt.2014, 10:34 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kraljevske, varvarske i boje siromašnih
Jarke, bogate nijanse su vladale dizajnom u prošlosti, kao znak ukusa, superiornosti i bogatstva. Pogled kroz istorijske zapise pokazuje da su suptilna bela i siva boja sa primesom braon boje bile izuzetak u enterijerima i eksterijerima, iako smo skloni suprotnom mišljenju.
Na primer, Partenon, čuveni beli hram antičke Grčke, nekada je bio jarko obojen crvenom, zelenom i plavom bojom. Viktorijansko doba, zapravo >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << je prožeto rubin crvenom i tamno zelenom bojom. Čak i 1970-ih, je bilo mnogo više uticaja zelene, žute i oker boje.
Ljubičasta
Kroz vekove je ljubičasta boja asocirala na kraljevsku porodicu. U drevnoj Feniciji, boja se mukotrpnim radom dobijala iz morskih puževa, otud i njegova ogromna cena i kraljevski status. Njen kraljevski uticaj se nastavlja i danas, a ljubičasta nastavlja da bude visoko uticajna, intrigantna boja.
Crna
Nekada se crni enterijer smatrao morbidnim, međutim, dizajnerka Coco Chanel je u savremenom dobu bila veoma uticajna, te je odabir crne kao izbora za enterijer, uključujući i upotrebu crno-belih zidova i drvenarije predstavljao veoma šik izbor.
Ružičasta
Ružičasta boja je vekovima bila u senci crvene boje. Tek u 18-om veku (Rococo period) dolazi do izražaja, kada se često pojavljivala u kombinaciji sa plavom bojom. U 19 veku, predstavljala je mlade muškarce (dečaci obučeni u roze odeći), ali danas se obično povezuje sa ženstvenošću.
Bela
Engleska dizajnerka Syrie Maugham je u velikoj meri zaslužna za upoznavanje javnosti sa potpuno belim enterijerom, i to 1920. godine. Pre toga su vladale tamne boje viktorijanske Engleske, ali Maugham je ukazala na dizajn belo-na-belom. Čak su i knjige u ormanima bile obavijane omotom najfinijeg belog papira.
Plava
Plava boja je u davna vremena izbegavana od drevnih Grka zbog toga što su smatrali da je "ružna i varvarska". Vremenom je dobila naklonost, posebno tokom Francuske revolucije. Pisac Michel Pastoureau navodi da većina Evropljana i Amerikanaca danas označava plavu kao svoju omiljenu boju. Plava je kao kameleon, doprinosi stvaranju energije u njenoj kobalt nijansi, dok neke nežnoplave nijanse imaju smirujući efekat.
Crvena
Crvena je uvek bila popularna i povezivana sa srećom u Kini. U Severnoj Americi crvena boja je bila najrasprostranjenija tokom viktorijanskog doba kada su rubin crveni i tamno crveni zidovi bili popularni u svečanim dnevnim boravcima. U savremeno doba, veća je verovatnoća da vidite crvene modne detalje, nego celu sobu u crvenoj boji.
Zelena
Drevni Egipćani su verovali da zelena boja pruža zaštitu i često su je koristili u slikama Osirisa, boga zagrobnog života i smrti. Impresionistički slikari kasnih 1800-ih, kao što je Monet, uveli su širu paletu zelene boje u savremeni dizajn.
Braon
Skromna braon boja je bila vrlo rasprostranjena u kućama od nastanka domova. To je boja drveta, zemlje i grube domaće tkanine. Rimljani su na nju gledali kao na boju siromaštva, ali budući da je to boja prirodnog drveta nikada je nisu smatrani nedovoljno modernom bojom kada je reč o enterijeru. Čokoladna braon boja je imala veliku popularnost u ranim 2000-im.
Žuta
U srednjem veku žuta nije bila ni malo popularna, jer je žuta boja povezivana sa Judom i samim tim sa izdajom i jeresi (da ne pominjemo da je asortiman fabričkih boja tkanina bio vrlo ograničen). Do 1700-tih godina postale su dostupne bolje sintetičke i prirodne boje, i žuta boja je povratila popularnost. Ukrašavanje žutom je popularno u kuhinjama najmanje ceo jedan vek, i uglavnom se koristi u vrtićima, jer je rodno neutralna.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...











