Izvor: VOA, 11.Avg.2015, 21:11 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Grčka postigla načelni dogovor sa kreditorima
Atina je na putu da uspješno zaključi sporazum o trećem po redu paketu pomoći, vrijednom oko 86 milijardi eura.
Kasno sinoć su tehnički timovi kreditora i grčke vlade okončali pregovore, naglašavajući da se rješavanje preostalih detalja očekuje već narednih sati. Slijede sada političke potvrde dogovorenog, i najbolniji dio - njegova implementacija.
Započeti krajem jula, tehnički razgovori medjunarodnih kreditora sa Atinom o novom paketu pomoći, >> Pročitaj celu vest na sajtu VOA << okončani su kasno sinoć, potvrdjeno je danas u Briselu.
"Tehnički razgovori su kasno prošle noći zaključeni, nakon sedmica teških pregovora. Tim Evropske komisije je danonoćno radio na ovome , zajedno sa Evropskom centralnom bankom iEvropskim stabilizacijskim mehanizmom. Sporazum je u pricipu postignut, na tehničkoj osnovi a razgovori se nastavljaju kako bi se finalizirali njegovi detalji. Sada je na radu politička ocjena postignutog", saopštila je portparolka Evropske komisije Anika Brajthart.
A to praktično znači da će konačnu riječ dati ministri finansija euro- zone, čiji vanredni skup se očekuje već u petak, ali i da će se nekoliko nacionalnih parlamenata evropskih članica morati da izjasni o ovome, uključujući i njemački Bundestag.
U Komisiji je potvrdjeno kako je njen predsjednik u intanzivnim kontaktima sa grčkom stranom, ali i vrhom njemačke i francuske države, članica koje su pojedinačno dale najviše novca za oporavak Atine. Iako još nije poznata tačna svota trećeg po redu finansijskog paketa za Grcku, računa se da bi ona mogla biti oko 86 milijardi eura u okviru trogodišnjeg finansijskog plana - zauzvrat,
Grčka postepeno mora uvesti duži obavezan radni staž, ukinuti poreske povlastice za ostrva, reorganizovati energetsko tržište, u praksu provesti dogovorenu privatizaciju nekoliko luka, uključujući i onu u Solunu...
Nigdje se u dogovorenim mjerama ne pominje i otpisivanje dijela grčkog duga, na čemu je uporno insistirala Atina i što i Medjunarodni monetarni fond vidi kao preduslov za realan oporavak grčke države....Da li je o tome u svojim kontaktima sa relevantnim adresama razgovarao ili će razgovarati predsjednik Evropske komisije?
"Ne komentarišemo sadržaj tih telefonskih razgovora - oni su povjerljivi razgovori dva partnera i ne ulazimo u njihov sadržaj", kaže Brajthart.
Za sada je sigurno da se Njemačka, kao najveći pojedinačni kredtor, uz još neke evropske zemlje, oštro protivi bilo kakvom razgovoru o restruktuiranju postojećeg duga Grčke, koja bi samo ovoj zemlji morala da vrati više od 60 milijardi eura.
Kada i kako, ostaje pitanje, kao i ono: da li će Atina, koja i sama mora da dobije parlamentarnu potvrdu postignutog sporazuma, uspjeti na vrijeme da zaključi i preostale detalje paketa i dobije prvu finansijsku injekciju prije 20-tog ovog mjeseca. Tada, naime, za naplatu prispjevaju 3,2 milijarde Evropske centralne banke. Bude li taj rok propušten, kao što je nedavno bio slučaj sa MMF, stvari se opet vraćaju na početak a ionako maglovite šanse za sretan završetak grčke priče postaju još neizvjesnije.
.jpg)
