Izvor: Politika, 12.Feb.2010, 23:02 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Banke ne mogu da iznesu kapital
Osnivači ne mogu da povlače sredstva uložena u osnivački kapital, kažu u NBS, pa su strahovi o prelivanju krize u Srbiju neopravdani
Tridesettrogodišnjoj Jeleni nije bilo svejedno kad je na vestima čula kako Grčka ima veliki minus u državnoj kasi. Kao klijent jedne od banaka poreklom iz te zemlje, uplašila se da li možda postoji mogućnost da se njen novac u banci iskoristi za pokrivanje fiskalnog deficita >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Grčke koji prelazi 12 odsto. Sudeći po reakcijama iz Narodne banke Srbije, Jelenin strah je potpuno neopravdan, jer kako kažu, sve finansijske institucije poreklom iz Grčke su stabilne, a domaće zakonodavstvo onemogućava iznošenje osnovnog kapitala iz zemlje.
– Za NBS se ne postavlja pitanje „iznošenja” novca iz Srbije, već da li će se i u kojoj meri smanjiti donošenje dodatnog novca u Srbiju. Kada pitate da li se kriza iz Grčke može preliti u Srbiju, treba imati u vidu da nijedna banka poreklom iz te zemlje koja posluje u Srbiji nema maticu koja je u većinskom državnom vlasništvu u Grčkoj. Do sada grčke banke su donosile novac u Srbiju zadužujući se u inostranstvu, a ne obrnuto, i odobravale su više kredita od obima depozita prikupljenih u Srbiji. Uz to, te banke su i dokapitalizovale njihove matice, što je ponovo bio dodatni izvor za kredite. I na kraju grčke banke su takođe potpisnice Bečke inicijative, što je garancija da neće smanjivati obim svoje izloženosti prema Srbiji, odnosno da neće smanjivati obim kredita – objašnjavaju u Narodnoj banci.
Bez obzira što je „Blumberg” nedavno ocenio da postoji opasnost prelivanja krize iz Grčke u Srbiju i Bugarsku, jer grčke banke u našoj zemlji zauzimaju 15 odsto, a u Bugarskoj 30 odsto bankarskog sektora, u NBS ističu da je takav strah neopravdan.
– Izloženost ovih banaka prema Srbiji, po obimu, za njihove centrale nije od velikog značaja, da bi nekakvo njeno smanjenje moglo da doprinese poboljšanju finansijske situacije u Grčkoj – uveravaju iz centralne banke.
NBS podseća da u Srbiji posluju 34 banke, različite vlasničke strukture, a da tržišno učešće grčkih banaka iznosi 16,2 odsto. U skladu sa Zakonom o bankama, skupština banke (koju čine njeni akcionari) usvaja godišnji račun i odlučuje o upotrebi i raspoređivanju ostvarene dobiti, odnosno pokriću gubitaka. Dobit se raspoređuje po utvrđenim namenama i to u rezerve, dividende i druga davanja, u skladu sa propisima, objašnjavaju nadležni.
– Sve banke koje poseduju dozvolu za rad Narodne banke Srbije, nezavisno od toga da li su njihovi većinski vlasnici domaća ili strana lica, obavezne su da posluju u skladu sa domaćom regulativom. Zakonom o bankama je, između ostalog, propisano da je banka dužna da održava propisani iznos kapitala i pokazatelj adekvatnosti kapitala, dakle kapital koji odgovara preuzetim rizicima, radi stabilnog i sigurnog poslovanja, odnosno radi ispunjenja obaveza prema poveriocima i da osnivači banke ne mogu da povlače sredstva uložena u osnivački kapital banke – kažu u Narodnoj banci Srbije.
Zvaničnici četiri grčke banke koje posluju na našem tržištu juče nisu bili raspoloženi da komentarišu strah da kriza iz Grčke, preko bankarskog sektora, može da se prenese u Srbiju. Nezvanično, uveravaju da nema potrebe sumnjati u njihovu likvidnost.
– Nema ni govora o tome da će se naša kreditna izloženost u Srbiji smanjiti. Naprotiv, iz centrale u Grčkoj nam je sugerisano da pojačamo kreditnu aktivnost na drugim tržištima, jer je na grčkom tržištu kriza – objašnjavaju u jednoj grčkoj banci.
A. Nikolić
-------------------------------------------------------------
Privrednici veruju bankarima
Domaći privrednici koji posluju sa grčkim bankama imaju poverenja u svoje finansijere. Radomir Živanić, vlasnik kompanije „Verano”, kaže da svoje poslovanje dobrim delom zasniva na podršci grčkih banaka. Kako kaže, otkako je kriza u Grčkoj krenula, odnos bankara prema njemu kao klijentu uopšte se nije promenio. I dok Živanić kaže da nijednog trenutka nije bio uplašen, Toplica Spasojević, vlasnik kompanije ITM, priznaje da mu u početku nije bilo svejedno.
– Ubrzo, međutim, shvatio sam da su moji strahovi potpuno neosnovani. Nijednog trenutka u banci nisam osetio nervozu, niti su prema meni kao klijentu bili restriktivniji. Naprotiv, čak su mi i poboljšali uslove kreditiranja – naglašava Spasojević.
[objavljeno: 13/02/2010]
.jpg)
