BRIKS banka zove Grčku

Izvor: Politika, 14.Maj.2015, 15:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

BRIKS banka zove Grčku

Atina „prijatno iznenađena” ponudom da postane šesti osnivač globalne alternative Svetskoj banci i MMF-u

Atina – Sergej Storčak, pomoćnik ministra finansija Rusije, pozvao je Grčku da se priključi osnivačima Nove razvojne banke (NRB) BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika), objavila je u ponedeljak uveče grčka novinska agencija ANA-MPA. Storčak je poziv Atini da postane >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << šesti osnivač NRB uputio tokom telefonskog razgovora sa Aleksisom Ciprasom, premijerom Grčke. Cipras je istakao da je „prijatno iznenađen” ponudom Moskve da Grčka postane prvi član NRB, koji od kraja 2015. iz baze u Šangaju najavljuje finansiranje velikih infrastrukturnih projekata širom sveta.

„Ne bih se začudio da Grčka postane prva država punopravni član koja bi podnela zahtev za finansiranje iz kase NRB”, istakao je Storčak. Cipras je objavio zainteresovanost Grčke da se priključi NRB, obećao da će detalji predloga biti pažljivo razmotreni, a debata o eventualnom članstvu sa kvintetom članova BRIKS-a nastavljena u junu tokom Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

                                                          *    *    *    *

Država ima 14.000 kilometara dugu obalu, dokazana nalazišta nafte, gasa i zlata, blagu mediteransku klimu, malu gustinu naseljenosti – i spoljni dug od 417 milijardi evra. Iskorak iz arene ponižavajućeg kamčenja finansijske pomoći bezosećajnih saveznika, pretnji namernim ili slučajnim bankrotom, recesije, napuštanja evrozone, za Grčku je do juče ličio na jednosmerni put. Članica EU, evrozone, NATO-a, Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, Grčka je „samo” trebalo da bezrezervno prihvati antikrizni recept svojih zapadnih poverilaca da bi dobila obećanu (pa uskraćenu) ratu međunarodnog kredita. Da li bi isplata 7,2 milijarde evra poslednje tranše međunarodnog kredita Grčkoj toj zemlji povratilo ravnopravni status u sastavu „briselske familije”? Da li bi klimoglav MMF-a, Brisela i Evropske centralne banke Atini omogućio društveni preporod u vidu novog kruga privrednih investicija uz redovne isplate plata i penzija, bolje zdravstvo, puteve? Neizvesni odgovori na ova pitanja padaju u drugi plan nakon poziva Moskve Atini da Grčka postane prva evropska (i zapadna) članica Nove razvojne banke BRIKS-a, ekskluzivne finansijske grupacije država koje predstavljaju 40 odsto svetskog stanovništva, raspolažu deviznim rezervama od preko četiri biliona i četiristo milijardi dolara i ostvaruju petinu globalne proizvodnje.

„Članstvo Grčke u NRB omogućilo bi toj zemlji pristup sredstvima za razvojne projekte, u trenutku oštrog manjka likvidnosti koji i jeste jedna od glavnih prepreka u tekućim pregovorima sa poveriocima”, istakao je Storčak u ekskluzivnom intervju agenciji ANA-MPA.

Inače, zajednički valutni fond rezervi banke BRIKS-a iznosi 100 milijardi dolara, najveći osnivački ulog od 41 milijarde dolara priložila je Kina, Rusija, Brazil i Indija dodali su po 18 milijardi, dok JAR ulazi sa pet milijardi dolara.

Da li će Grčka do junskog okupljanja u Sankt Petersburgu biti finansijski izbavljena ili će bankrotirati, ispasti iz evrozone, postati država sa dve valute, u ovom trenutku potpuno je neizvesno. Ono što se zna jeste da je ponudom BRIKS-a – bez obzira na raspon mogućih motiva – Atini ponuđena uloga u kreiranju nove finansijske arhitekture sveta.

„Grčka ne bi trebalo da ima problema u Evropskoj uniji ukoliko prihvati članstvo u banci BRIKS-a. Uostalom, niz članica EU proletos se pojedinačno prijavio za članstvo u novoj Azijskoj banci za investicije u infrastrukturi, koja će imati preko 50 članova osnivača”, naglasio je Storčak.

Ako postane šesti član banke BRIKS-a, Grčka će u narednim decenijama dobiti mogućnost da imenuje predsednika NRB sa mandatom od pet godina. U tih pet godina, glas Atine bio bi od velikog značaja za dodeljivanje novca za „velike globalne infrastrukturne projekte”.

Pitanje je ipak da li će nova vlada u Atini prihvatiti ponudu BRIKS-a.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.