Analitičari: Hrvatska nespremna za uvođenje eura

Izvor: SEEbiz.eu, 02.Jul.2016, 08:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Analitičari: Hrvatska nespremna za uvođenje eura

ZAGREB - Navodno bi Unija u ovom slučaju čak malo i popustila sa strogim kriterijima za uvođenje eura, kako bi Danska, Švedska, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska i Rumunjska, nakon Brexita, s ostatkom Unije bile čvrsto povezane zajedničkom valutom i tako bi EU u cjelini postao monetarna unija.

Sve kad bi zanemarili sve kriterije za uvođenje eura i sutra dali zeleno svjetlo za njegovo uvođenje, za dvije bi godine, u 2018. mogli uvesti jedinstvenu europsku valutu, >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << piše Slobodna Dalmacija.

Prije se računalo da Hrvatska euro ne može uvesti prije 2023. godine, jer za ulazak u euro-zonu ili Europsku monetarnu uniju treba ispuniti pet takozvanih maastrichtskih kriterija.

Inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom, proračunski deficit treba biti manji od tri posto BDP-a, javni dug ispod 60 posto BDP-a, dugoročne kamate ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama, a zemlja mora zadovoljiti i kriterij stabilnosti tečaja. Tečaj nam je stabilan, nemamo inflaciju, još bismo nekako i mogli možda postići zacrtani deficit, no javni nam je dug za četvrtinu veći od traženoga...

- Kad bi Hrvatska sad uvela euro, to bi je pogurnulo na put Grčke. Novac je slika efikasnosti i strukture gospodarstva koji ga emitira. Euro je slika Njemačke, malo manje Nizozemske i još manje Francuske. On je najjača poluga tim gospodarstvima, a mi smo na drugom kraju poluge. Budući da nismo razvijeni kao oni, imamo različite gospodarske cikluse. Slika snage koju daje euro nije slika hrvatskoga gospodarstva nego njemačkoga. Uvođenje eura u Hrvatskoj bi se odrazilo preko leđa građana kroz još niže plaće, standard i zaposlenost. Hrvatska treba u svojoj organizaciji i razvoju napraviti još dosta toga da bi joj euro bio koristan. Sada joj je štetan. Ne bi bilo poskupljenja, ali bi bilo pritiska na plaće i zaposlenost, jer produktivnost našega gospodarstva ne bi na istoj valuti mogla parirati razvijenim gospodarstvima – objašnjava nam dr. Ljubo Jurčić.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, na naše pitanje kada bismo najranije mogli ući u monetarnu uniju kad bi nam se progledalo kroz prste za sve kriterije, kaže da bi do uvođenja eura prošle dvije godine koje bismo proveli u proceduri Tečajnog mehanizma ili ERM II.

No, s obzirom na stabilan tečaj kakav imamo godinama, ne bi bilo problema. Ističe da novu inicijativu o uvođenju eura u svim članicama Unije treba staviti u kontekst događaja u Europi i činjenice da je referendum u Velikoj Britaniji uzdrmao cijeli EU.

Inicijalno je planirano da članice prihvate euro kao svoju valutu, ali nije bio definiran vremenski horizont, a prihvaćanje eura u cijeloj Uniji značilo bi napredak u gospodarskoj integraciji. Međutim, dužnička kriza u Grčkoj pokazala je da je Europska monetarna unija osjetljiva i njezina dugoročna stabilnost je upitna ako ne izraste u fiskalnu uniju - ukazuje Šantić.

- Hrvatska ne zadovoljava kriterije iz Maastrichta. Najznačajnija je barijera visina javnoga duga. Za nas je važno da ni jedna od zemalja koje su u Uniju ušle 2004. a veličinom gospodarstva su usporedive s Hrvatskom, nije odgađala uvođenje eura jer znači monetarnu stabilnost koja dugoročno ima pozitivan efekt na gospodarski razvoj. Zbog visokog stupnja euriziranosti i visoke razine inozemnog duga, Hrvatska ionako ima relativno skroman manevarski prostor za djelovanje tečajne politike koja bi pozitivno djelovala na gospodarstvo. Zbog valutnog rizika koji državi i svim sektorima uvelike određuje cijenu zaduživanja, euro bi značio smanjenje premije rizika i cijene zaduživanja – kaže Šantić.

Na pitanje o poskupljivanju koje bi euro donio, navodi kako su iskustva drugih da je do poskupljenja došlo, no današnja je situacija drukčija. Hrvatska se već duže vrijeme bori s deflacijom, a inflatorni pritisci ne ovise samo o euru nego i o ukupnoj domaćoj potražnji, zaposlenosti...

Nastavak na SEEbiz.eu...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SEEbiz.eu. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SEEbiz.eu. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.