Samit EU o rešavanju krize

Izvor: RTS, 15.Mar.2013, 22:27   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Samit EU o rešavanju krize

Lideri EU na Samitu u Briselu razmatrali mogućnosti da se u uslovima krize obezbedi privredni rast i smanji nezaposlenost. Otvoreni problemi i dalje politička nestabilnost u Italiji, i socijalno-ekonomski problemi Grčke i Kipra, koji je sve bliži bankrotstvu.

Na Samitu u Briselu čelnici Evropske unije razgovarali su o tome kako u >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << uslovima štednje i sanacije javnih finansija osigurati privredni rast i smanjiti rekordnu nezaposlenost. Dosadašnje aktivnosti donose uspeh, poručuju, posebno kada je reč o povećanoj finansijskoj stabilnosti i vraćanju poverenja građana.

Na Samitu se traži i odgovor na pitnje da li je Unija u stanju da nastavi pozitivne tokove sa prethodnog samita, kada joj je pošlo za rukom da postigne dogovor o budžetu.

"O budžetskim pitanjima najvažnije odluke su donete, a najveći izazov je njihova primena. Moramo i dalje da radimo na unapređenju jedinstvenog nadzornog mehanizma za banke evrozone", rekao je Herman van Rompej, predsednik Evropskog saveta.

Evrozona je i dalje u recesiji, uz nezaposlenost od 12 odsto, a finansijski stručnjaci su sve veći pesimisti da li će se ona oporaviti.

Evropski zahtevi za još većom štednjom izazivaju proteste u mnogim zemljama. Investirajte u nova radna mesta - poručuju liderima Unije hiljade demonstranata u Briselu.

"EU godinu dana radi na projektima u osam zemalja sa najvišom stopom nezaposlenosti mladih. Već je uloženo 16 milijardi evra i od toga će koristi imati 800.000 ljudi.

Rezultati su pozitivni, ali se mora još dosta toga učiniti", rekao je Žoze Manuel Barozo, predsednik Evropske komisije.

Problemi koji i dalje čekaju rešenje su politička nestabilnost u Italiji, socijalno-ekonomski problemi Grčke i Kipar, koji je sve bliži bankrotstvu.

Ta zemlja traži 17 milijardi evra pomoći, a evropski lideri i Međunarodni monetarni fond nastoje da postignu sporazum o 10 milijardi evra, pre svega za dokapitalizaciju banaka.

Najavljeno je da će deo novca obezbediti i Rusija, koja sa Kiprom ima tesne poslovne veze.

Nastavak na RTS...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.