Dragoljub Kojčić: Atinska deklaracija i Srbija

Izvor: Večernje novosti, 13.Sep.2016, 14:29   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dragoljub Kojčić: Atinska deklaracija i Srbija

Nije slučajnost što je posle bregzita za prvo preispitivanje temelja i legitimacione osnove Evropske unije izabrana Atina Nije slučajnost što je posle bregzita za prvo preispitivanje temelja i legitimacione osnove Evropske unije izabrana Atina i što su potpisnici zaključne deklaracije predsednici država i vlada mediteranskih zemalja Unije. Pod ovim nebom rodile su se sve ideje, svi moralni, humanistički i estetski etaloni koji će odrediti karakter Evrope. >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << Kako god da se zamisli geografsko kompletiranje evropskog političkog projekta, on ima smisla samo na ovim vrednostima. Naravno, njegovo ostvarivanje prolazi kroz dramu i teškoće, guše ga ucene i ustupci, razapinju različita očekivanja zemalja članica i istorijska opterećenja kojih ne mogu da se oslobode. Ono što je najvažnije, evropski projekat nije dogma i atinsko preispitivanje je dobra demokratska prethodnica samitu članica Evropske unije koji će se održati u Bratislavi. Moglo bi se reći demokratska u antičkoj tradiciji grada po kome je deklaracija dobila ime. Italijanski premijer Mateo Renci rekao je po usvajanju Deklaracije da je potrebna "drugačija Evropa, koja će biti zasnovana na dubljim vrednostima, socijalna Evropa ideja i lepote" i da joj treba dati "istinski identitet". Ne pamti se da se na ovako visok i principijelan način govorilo na političkim forumima. Identitet EU uglavnom se posmatrao kao ideološki blok i mehanički skup ekonomskih i bezbednosnih interesa u vreme Hladnog rata. Jasno je da su veliki sistemi inertni i da se ne može očekivati brza i dinamična promena identiteta, ali isto tako rizično je kada se na vreme ne uoče unutrašnje dezintegracione sile. Rezultat britanskog referenduma bio je važno upozorenje da je potrebno novo razmišljanje o Uniji, njenim ciljevima i njenoj samosvesti. Identitet i vizija uvek su najsnažnije sile koje jednu zajednicu drže na okupu. Renci to saopštava građanima EU, a značajno je i za nas koji smo u njenom predvorju i, čini se, bolje razumemo evropske vrednosti i pravac kretanja od nekih zemalja koje su već primljene u njeno članstvo i zloupotrebljavaju ga za svoje male i retrogradne interese. Osim obavezujućih tema slobode, demokratije, ljudskih prava i tolerancije, Deklaracija pominje i "regionalnu i globalnu ulogu Evrope", čime podstiče njen stvarni politički subjektivitet i samostalnu odgovornost prema događajima koji potresaju naše doba. Posebna pažnja atinskog skupa posvećena Mediteranu i saradnji sa afričkim zemljama implicira svest o propuštenim mogućnostima za sprečavanje regionalnog haosa, migrantske krize i nastanak Islamske države i ukazuje da je ponovno uspostavljanje pravednog i moralnog poretka u ovom delu sveta misija i obaveza nove Evrope. Atinska deklaracija svakako će konferenciji u Bratislavi preporučiti jedan novi način političkog razmišljanja koji predstavlja resetovanje Unije u skladu sa promenjenim realnostima u svetu i sa iskrenom namerom da ga učini boljim. Šta za nas znači inicijativa iz Atine? U smutnim razdobljima prljavih međunarodnih političkih igara, u manipulacijama, prevrtljivosti i egoizmu ne snalazimo se najbolje. Srbi sebe smatraju prirodnim učesnicima u ostvarivanju velikih ideja o kakvima govori Mateo Renci. Tako je bilo i onda kada se za to morala platiti visoka cena. Naši najveći uzleti povezani su sa trijumfom vrednosti iz atinske agende. Otkako EU uočava potrebu za novim definicijama identiteta drugačije se sagledava i politika Srbije. Koliko puta smo sa najviših adresa, od Angele Merkel, Franka Fratinija i nedavno Johanesa Hana, čuli da smo faktor stabilnosti na Balkanu! Ali i sveža energija! Vredi podsetiti da je novovekovna projekcija budućnosti Evrope, zajedno sa svim kolektivnim nadama i dilemama, sa vertikalama koje je povezuju sa povesnim nasleđem, upečatljivo iskazana u kulturnom obrascu Manovog Čarobnog brega. I za nas ne manje značajno da je pre godinu i po dana, upravo predsednik naše Vlade u Davosu predočio učesnicima elitne konferencije Kastorpovu viziju, pokazujući da je Srbija u suštinskom smislu evropska zemlja!
Pogledaj vesti o: Evropska Unija

Nastavak na Večernje novosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.