Grčka uvodi nove mere štednje

Izvor: B92, 04.Mar.2010, 10:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Grčka uvodi nove mere štednje

Atina -- Grčka namerava da zavede nove mere štednje u očekivanoj vrednosti od 4,8 milijardi evra (6,5 milijardi dolara).

Protesti građana protiv kriznih mera grčke Vlade

Ta zemlja će dodatno smanjiti isplate bonusa zaposlenima u javnom sektoru i podići stopu poreza na promet na 21 odsto. Primanja državnih službenika će biti smanjenja kroz umanjenje uskršnjih i božićnih bonusa i regresa za godišnji odmor od 30 odsto. Porez na promet biće povećan >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << za dva odsto sa sadašnjih 19.

Grci svoje godišnje zarade primaju u 14 mesečnih isplata, gde se poslednje dve računaju kao praznični bonusi. Sindikati su rekli da bi ukidanje 14. plate bilo ravno "objavi rata".

"Brisel traži kresanja i vlada ne radi ništa da ih zaustavi. Naterati penzionere da plate za krizu je sramota", kaže Panajotis Vavojios, predsednik sindikata penzionera javnog sektora.

Novo stezanje kaiša dolazi pošto je Evropska unija bez uvijanja naložila Grčkoj da posegne za dubljim merama štednje, a premijer Jorgos Papandreu kaže da je zemlja u "ratnom stanju" i da se bori za nacionalni opstanak.

Papandreu je rekao da će svi Grci morati da prihvate bolne žrtve. Opomenuo je na "katastofalne" posledice ako zemlja ne bude mogla da se zadužuje na međunarodnom tržištu po nižim kamatnim stopama.

"Moramo doneti stroge, surove odluke koje u mnogim slučajevima nisu pravične. To nije izbor, to je neophodnost", rekao je on i dodao da "nećemo dozvoliti da zemlja potone, bez obzira koliko će to privremeno koštati i kakve će biti reakcije".

Ta zemlja je već zavela zamrzavanje zapošljavanja u javnom sektoru i podigla poreze na gorivo, cigarete i alkohol kao deo šireg plana štednje koji treba da izvuče zemlju iz teške finansijske krize.

Komesar EU za ekonomiiju i monetarna pitanja Oli Ren u poseti Grčkoj

Grčka kaže da želi da joj EU pomogne da pozajmi novac po nižim kamatama, ali su evropski zvaničnici ostali čvrsto na zahtevu da Atina prvo mora da popravi svoje finansije.

Državni dug zemlje je dosegao 300 milijardi evra, a Atina planira da pozajmi oko 54 milijade evra ove godine i do sada uspela da skupi oko 13 milijardi. Vlada je obećala da će smanjiti budžetski deficit sa rekordnih 12,7 odsto bruto nacionalnog dohotka 2009. godine na 8,7 procenata ove, ali mnogi ekonomisti drže da je taj plan nerealan.

Šef Agencije za rukovođenje dugom Petros Hristodulu kaže da ta agencija priprema paket državnih obveznica za prodaju, koji će biti objavljen odmah posle novih vladinih mera.

"Moramo da izađemo na tržište sa obveznicama što pre, jer rizikujemo da potpuno ostanemo bez novca", rekao je Hristodulu i dodao da je objavljivanje obveznica zapravo bilo predviđeno za prošlu nedelju.

Ekonomisti i analitičari novi ugovor o obveznicama smatraju testom sposobnosti grčke vlade da prikupi novac na tržištu kapitala, kako bi finansirala svoje operacije i poništila stari dug.

Uspešna prodaja obveznica demonstriraće i da Grčka može da reši svoje fiskalne probleme, kao i da će Evropa izaći sa planom kojim će biti rešene kratkoročne brige.

EU podržava Grčku u smanjenju troškova

Grčka prikuplja i dobrovoljne priloge

Grčki parlament je pozvao građane da daju dobrovoljne priloge za nacionalni fond potpore vladinim naporima na rešavanju finansijske krize. Parlament će otvoriti bankovne račune u koje će Grci u domovini i iz dijaspore moći da uplaćuju donacije.

Evropska komisija i vodeći ekonomski stručnjaci iz 16 država evro-zone podržali su odluku grčkih vlasti da smanji budžetske troškove i ocenili da će to pomoći finansijskoj stabilnosti valute evra.

Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo i šef grupe ministara finansija evrozone Žan-Klod Junker kažu da su uvereni da će Grčka uspeti da ove godine smanji svoj deficit za četiri odsto.

Iz EU poručuju da je smanjenje zarada u javnom sektoru ključno da se smanji budžet i povrati konkurentnost. Brisel je i ranije kritikovao neprimerene plate u javnom sektoru, koje, prema oceni evropskih zvaničnika, daleko prevazilaze stvarnu ekonomsku snagu zemlje.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.