Grci, MMF i Eu pregovaraju u dugu

Izvor: B92, 03.Feb.2011, 09:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Grci, MMF i Eu pregovaraju u dugu

Brisel -- Grčka, Evropska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF) nezvanično pregovaraju o planu za restruktuiranje duga koji bi bio prihvatljiv za sve tri strane.

Prema novom scenariju, Atina bi, navodno, prvo pozajmila oko 50 milijardi evra od tela za sanaciju u zoni evra - Evropskog fonda za finansijsku stabilnost.

Vlada bi mogla da iskoristi >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << gotovinu za otkup grčkih obveznica, koje trenutno drže privatni investitori, za oko tri četvrtine njihove nominalne vrednosti.

Na sekundarnim tržištima, vrednost grčkih obveznica je pala na oko 70 odsto od njihove nominalne vrednosti.

Ukoliko bi vlasnici obveznica bili zainteresovani da sada izađu iz igre i povukli svu raspoloživu gotovinu, Atina bi bila u stanju da se oslobodi otprilike 15 do 20 odsto svog duga, koji iznosi 330 milijardi evra.

To bi moglo dovesti do delimičnog restrukturiranja državnog duga, ali uz dobrovoljan pristanak vlasnika obveznica, što bi bilo bolje nego da dodje do formalnog restrukturiranja na koje bi bili prinuđeni svi kreditori.

Tokom ovog navodnog restruktuiranja, rok za isplatu deponovanog keša Grčkoj od strane EU i MMF, u vrednosti od 110 milijardi evra u okviru sanacionog paketa, najavljenog u maju 2010, bio bi produžen na 30 godina, dok bi sadašnja kamatna stopa od 5,5 odsto bila smanjena.

Ipak, vlada bi, za uzvrat, bila prinuđena na dalje sprovođenje mera štednje. Trogodišnji program oštrih mera štednje, koji su nametnuli EU, MMF i Evropska centralna banka, morao bi da bude produžen na neodređeni period, dok bi od Atine moglo biti zatraženo da usvoji ustavni amandman koji vlasti obavezuje na budžetsku disciplinu i ograničavanje deficita.

Nastavak na B92...



Povezane vesti

Koga će pokriti “kišobran spasa”?

Izvor: Capital.ba, 03.Feb.2011

BRISEL, Evropska unija želi da postavi moćan finansijski “štit” koji bi tržištima sugerisao da  Španija može biti spašena, ali države koje snose najveći dio troškova tog finansijskog 'štita', ili 'kišobrana', kao što je Njemačka, koče taj proces. 'Kišobran' trenutno vrijedi 750...

Nastavak na Capital.ba...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.