Izvor: Capital.ba, 27.Sep.2018, 09:36 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Eskalacija trgovinskog rata: Biće neočekivanih žrtvi
FRANKFURT, Žestok globalni trgovinski rat bi nanio značajnu štetu ekonomiji SAD, osiromašujući domaćinstva i uništavajući radna mjesta. Sa druge strane, Kina ne bi bila toliko pogođena, procjena je ekonomista Evropske centralne banke. Ekonomisti ECB-a su, u jučešnjem objavljenom istraživanju, naveli da bi i tržišta akcija i obveznica mogla biti pogođena generalnim gubitkom povjerenja u ekonomiju. “Eskalacija trgovinskih tenzija može imati značajne negativne globalne posljedice” >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << na rast, navode autori tog istraživanja, a prenosi agencija AP. Zemlja koja pokrene trgovinski rat će, kako su ocijenili, proći gore u tom ratu, i zabilježiće pogoršanje životnog standarda i gubitak radnih mjesta. Američki predsjednik Donald Tramp uveo je tarife na uvozni čelik i aluminijum, kao i na niz carina na kineske visoko-tehnološke proizvode. Tvrdi da je njegov cilj da zaštiti američke kompanije i radnike od onoga što smatra nepravednom trgovinom, koristi tarife i kao polugu za vršenje pritiska za postizanje novog trgovinskog sporazuma. Autori studije ECB-a navode da bi te inicijalne mjere trebalo da imaju “marginalne” efekte na globalnu ekonomiju, jer targetirana roba predstavlja mali dio svjetske trgovine. Studija, međutim, nije obuhvatila 10-procentne tarife koje je Tramp uveo u ponedjeljak na uvoz kineske robe vrijedan 200 milijardi dolara, kao ni uzvratne kineske carine na robu iz SAD u vrijednosti 60 milijardi dolara. U januaru će američke tarife biti povećane na 25 odsto ako Peking ne ponudi ustupke, podsjeća AP. Istraživači ECB-a su izračunali, pomoću kompjuterskih modela koju su razvili MMF i ECB, posljedice mogućeg scenarija prema kojem SAD uvode 10-procentne tarife na sve uvozne proizvode, a svi trgovinski partneri uzvraćaju recipročnim mjerama. Taj scenario je samo hipotetički, a dobijeni rezultati pokazuju da bi SAD u prvoj godini izgubila 2,0 odsto rasta bruto domaćeg proizvoda, dok bi svjetska trgovina pala za 3,0 procenta. Cilj ove simulacije bio je da ukaže generalno šta bi se dogodilo sa privredom ukoliko bi primjena tarifa dobila veće razmjere. Podizanje tarifa bi, napominje se u studiji, imalo i pozitivne i negativne efekte po zemlju koja ih uvodi. Potrošači bi se suočili sa većim troskovima pošto bi se više tarife odrazile na cijene uvozne robe. S druge strane, kupci bi mogli da se okrenu domaćim proizvodima, podstičući time domaću ekonomiju. Ipak, prema kompjuterskim rezultatima, negativni efekti nadilaze pozitivne. SAD bi uvozile manje kineske robe, ali bi se posljedice po Kinu ublažile preusmjeravanjem tih proizvoda na druga izvozna tržišta: “U Kini, efekti trgovinskih mjera na BDP su u početku blago pozitivni, ali ti dobici s vremenom opadaju”, navodi se u dokumentu. Kineske kompanije su diverzifikovale svoja izvozna tržišta, dodajući na listu izvozne robe kompleksnije proizvode kao što su buldožeri i transformatori za elektičnu energiju, čime svoj izvoz čine otpornijim. Iznenadno širenje tarifa, po sistemu “milo za drago”, takođe bi moglo da pogodi akcije i obveznice tako što bi obeshrabrilo investitore, što bi na koncu moglo da uveća i ukupne ekonomske štete, navodi se u istraživanju ECB-a. Tanjug
.jpg)
