Izvor: B92, 25.Mar.2020, 20:31 (ažurirano 02.Apr.2020.)
EU pomaže Srbiji sa 93,4 miliona evra u borbi protiv koronavirusa
Brisel -- Kao podršku borbi protiv krize izazvane koronavirusom EU će za Srbiju izdvojiti 93,4 miliona evra.
Od ukupne sume 15 milona evra je izdvojeno za trenutne potrebe suzbijanja kovida 19, a preostalih 78,4 miliona evra će biti namenjeno ublažavanju društveno-ekonomskih posledica pandemije, rečeno je Tanjugu u Evropskoj komisiji.
U pismu koje je komesar za proširenje Oliver Varhelji poslao premijerki Srbije Ani Brnabić, a u koje je Tanjug imao uvid, >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << navodi se da je službama Evropske komisije rečeno da iskoriste do 15 miliona evra za hitne potrebe Srbije, da se razmotri preostalih 20,8 miliona evra iz EU integracionih fondova i da se po mogućstvu preusmeri dodatnih 57,6 miliona evra namenjenih projektima kao što su gasni interkonektor između Srbije i Bugraske i prelasku na čistije izvore energije.
"EU je uz zemlje Zapadnog Balkana i traži načine kakao da vam pomogne u odgovoru na epidemiju kao i na njene kasnije posledice", kaže Varhelji.
U pismu premijerki Srbije, komesar za proširenje konstatuje da Evropska komisija gleda kako da uključi Srbiju i ostale partnere iz regiona u inicijative koje EU preduzima u cilju odgovora na kovid 19, ali i kasnijeg ublažavanje socijalno-ekonomskih posledica pandemije.
"Aktivirali smo neke od postojećih instrumenata, kao što je EU Mehanizam civilne pomići, kako bismo uključili Srbiju u EU inicijative. To se već pokazalo upsešno u repatrijaciji građana Srbije koji su se našli u Kini", kaže Varhelji.
On dodaje da Komisija sa zemjama članicama EU razgovara i o rešavanju problema građan iz regiona koji su zbog mera kao što su zatvaranje granica zaglavljenji u zoni Šengena.
"Predložili smo i izmenu radnog okvira Fonda za solidarnost EU kroz koji će takođe biti moguće mobilisati sredstva za pomoć Srbiji u trenutnoj krizi javnog zdravlja", poručuje Varhelji.
Komesar za proširenje dodaje da EU radi zajedno i sa Međunarodnim finansijskim institucijama na pronalaženju načina za rešavanje pitanja likvidnosti i finansijskih problema privatnog sektora.
Istovremeno, ispituju se i načini kako evropski regionalni instrumeniti, kao što su Garancije za Zapadni Balkan, mogu najbolje da pomogu u ovoj situaciji.
Varhelji dodaje da EU radi i sa regionalnim organizacijama kao što su CEFTA, Trgovinska zajednica i Regionalni savet za saradnju kako bi se olakšao transport osnovne robe kako u regionu tako i između regiona i EU.
Kaže i da je region zatražio da se granični prelazi sa EU uvrste u predlog Evropske komisije o uvođenju tzv "zelenih linija" koje bi trebalo da olakšaju i ubrzaju transport robe širom Evrope.
"Situacija se brzo menja i moraćemo da se prilagođavamo. Zatražio sam od šefa Delegacije EU u Srbiji Sema Fabricija i njegovog tima da blisko sarađuju sa vama, ako što će i naše briselske službe to činiti sa srpskom misijom", zaključio je Varhelji.