Da li i gastarbajteri plaćaju porez na dohodak kao influenseri?

Izvor: B92, 01.Dec.2020, 19:06

Da li i gastarbajteri plaćaju porez na dohodak kao influenseri?

Beograd -- Udruženje frilensera i preduzetnika navelo je da će, prema Zakonu o porezu na dohodak, porez i doprinose plaćati i državljani koji rade i žive u inostranstvu.

Povodom nedoumica i tumačenja u javnosti poslednjih dana o tome da li je i naša dijaspora obavezna da plaća porez na dohodak građana Milan Trbojević, poreski savetnik kaže da su obveznici svi koji su rezidenti Srbije.

Dakle i naši građani u inostranstvu ukoliko ispunjavaju uslove da se mogu >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << smatrati rezidentima, a po Zakonu o porezu na dohodak građana, rezidenti Srbije su građani koji na teritoriji Srbije borave 183 ili više dana, ili ovde imaju prijavljeno prebivalište ili im se ovde nalazi centar poslovnih i životnih aktivnosti.

"Srpski rečeno ako ovde ima stan, porodicu ili firmu“, pojašnjava Trbojević.

Prema njegovim rečima u obe ove situacije građanin je obavezan da plaća porez na dohodak građana kao i doprinose za socijalno, tj. penzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje. Poreze i doprinose može da plaća po osnovu autorskog ugovora ili ostalih prihoda, a potencijalno, zavisno od visine prihoda, i godišnji porez na dohodak građana.

Trbojević naglašava da ovde nije reč ni o kakvom novom zakonskom rešenju, jer ono godinama postoji u našoj zakonskoj regulativi, samo je sada aktuelizovana priča o njemu, zbog sličnosti sa obavezama influensera.

Tako navodi da se recimo postavljalo pitanje da li je građanin Srbije koji ode na brod 10 meseci, dužan da plaća porez u Srbiji. Odgovor je da jeste, jer iako boravkom u Srbiji dužim od 10 meseci ne ispunjava prvi uslov o rezidentnosti, time što ima prebivalište u Srbiji, porodica mu je tu, ispunjava drugi uslov i dužan je da plaća porez.

Trbojevic međutim, navodi da naši građani koji rade u inostranstvu mogu biti oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak građana ili dela tog poreza ovde, ukoliko je u zemlji gde žive plaćen porez na njihovu platu, a Srbija sa tom zemljom ima ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.

No i tada, ukazuje on, doprinosa za socijalno osiguranje ne mogu da se oslobode i dužni su da ih plate u obe zemlje.

„U slučajevima kada ne ispunjavaju uslove za oslobađanje od plaćanja poreza, u zemlji gde rade plate porez na platu koju primaju. Ono što im ostane u Srbiji se računa kao bruto zarada i na nju se plaća porez i doprinosi za penzijsko - invalidsko i zdravstveno osiguranje", objašnjava Trbojević.

Nastavak na B92...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.