Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 22.Mar.2020, 01:06   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vremeplov: Rođen Karl Malden

1912 - Rođen je Karl Malden, američki glumac srpskog porekla, dobitnik Oskara. Najpoznatiji je po ulogama u filmovima "Tramvaj zvani želja" (Oskar 1951), "Na dokovima Njujorka" kao i tv seriji "Ulice San Franciska". Rođen je u Indijani kao Mladen Sekulović, od oca Srbina i majke Čehinje, a ime je promenio u 22. godini iz profesionalnih razloga. Proslavio >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << se filmovima Elije Kazana, s kojim je sarađivao i u pozorištu. Njegovo karakteristično lice omogućilo mu je da igra veoma različite uloge, od sveštenika do gangsterskog šefa, od rogonje do generala.

Dogodilo se na današnji dan 82. dan 2020. Do kraja godine ima 284 dana.

1312 - Vatikan je raspustio monaški viteški red Templara, osnovan u Palestini 1118. radi zaštite poklonika Hristovog groba.

1599 - Rođen je flamanski slikar Anton Van Dajk, istaknuti predstavnik flamanske slikarske škole, na kojeg je snažno uticao Paul Rubens, u čijem je ateljeu u mladosti radio. Potom je otišao u Italiju, pa u Francusku, a u London je došao 1632. i postao dvorski slikar kralja Čarlsa I i portretista engleskog visokog društva. Njegove religiozne kompozicije manje su vrednosti, ali se proslavio portretima, koje odlikuje plemenitost izraza, suptilnost palete i ozbiljna psihološka analiza.

1687 - Umro je francuski kompozitor, violinista, dirigent, pevač, glumac, scenograf i plesač italijanskog porekla Žan Batist Lili, tvorac klasične francuske opere, s baletima, horovima, scenskim efektima. Bio je gospodar pariskog muzičkog života, neobična ličnost izuzetnog talenta, čvrste volje i dalekosežnog uticaja na razvoj muzike svoje druge otadžbine. U saradnji s komediografom Žanom Molijerom stvorio je novu dramsko-muzičku vrstu - comedie ballet - komediju s pevanjem i plesom. Pripisuje mu se prva upotreba palice za dirigovanje. Dok je početkom 1687. dirigovao "Te Deum" za oporavak bolesnog kralja Luja XIV, ozledio se dugim dirigentskim štapom i rana se pretvorila u smrtonosnu gangrenu. Dela: opere "Tezej", "Persej", "Kadmis i Hermiona", "Alsesta", "Psiha", "Amadis od Galije", "Asmida", Asis i Galateja", "Prozefina", "Feton", komedije-baleti "Ženidba na silu", Žorž Dandin", "Gospodin od Pursonjaka", "Građanin-plemić", crkvene kompozicije "Te Deum", "De profundis", "Mizerere".

1794 - Kongres SAD usvojio je zakon kojim je američkim brodovima zabranjen prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.

1797 - Rođen je pruski kralj i nemački car Vilhelm I Fridrih Ludvig, u čije ime je Oto fon Bizmark, kancelar Pruske i potom Nemačke, izvršio "krvlju i gvožđem" ujedinjenje Nemačke. Na pruskom prestolu bio je od 1861, a 1871. postao je prvi car Nemačkog carstva. Tokom njegove vladavine Prusi su Danskoj oteli Šlezvig i Holštajn 1864. u ratu 1866. porazili Austriju a u Francusko-pruskom ratu 1871. otrgli Alzas i Lorenu od Francuske. Izdao je 1879. "Lex specialis", kojim je socijalistički pokret u Nemačkoj stavljen van zakona.

1832 - Umro je nemački pisac Johan Volfgang Gete, jedno od najvećih imena svetske književnosti. Nekoliko godina posle završenih studija prava u Stazburu preselio se u Vajmar, gde je 28 godina bio upravnik pozorišta. Pored literature, intenzivno se bavio filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru. Srbe je zadužio pisanjem o srpskoj narodnoj poeziji, kojom se oduševljavao, i prevodom više srpskih narodnih pesama, uključujući "Hasanaginicu". Ostavio je jednu od najvećih i najzanimljivijih zbirki pisama u istoriji književnosti. Dela: romani "Faust", "Vilhelm Majster", "Verter", "Izbor po srodnosti", drame "Gec od Birlinhema", "Egmont", "Ifigenija na Tavridi", "Torkvato Taso", tragedije "Klaviho", "Vanbračna kći", ep "Herman i Doroteja", putopis "Putovanje po Italiji", autobiografsko delo "Iz mog života", poezija "Marijenbadska elegija", "Rimske elegije", "Zapadno-istočni divan", epigrami "Ksenije", "Teorija boja".

1848 - Pobunjena Venecija proglasila je nezavisnost od Austrije.

1895 - Pioniri filma braća Ogist i Luj Limijer u Parizu su prvi put demonstrirali pokretne slike, upotrebivši celuloidnu traku.

1910 - Rođen je engleski pisac Nikolas Džon Tarni Monsara, najpoznatiji po romanu "Surovo more", živoj slici zbivanja na malom brodu u vreme rata. Ostala dela: romani "Misli na sutra", "Na prvi pogled", "Priča o Ester Kostelo", "Pleme koje je izgubilo vođu", "Smit i Džons".

1917 - SAD su, posle pobede Februarske revolucije u Rusiji, prve priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog.

1919 - Prva međunarodna avionska linija uspostavljena je između Pariza i Brisela.

1933 - Rođen je iranski državnik Abolhasan Bani Sadr, koji je 1980. izabran za prvog predsednika Irana, posle zbacivanja šaha Reze Pahlavija u islamskoj revoluciji. Zbog neslaganja s politikom iranskih verskih vođa, 17 meseci pošto je postao šef države prinuđen je da ode u izbeglištvo u Francusku.

1945 - Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija su u Kairu osnovali Arapsku ligu.

1979 - Britanskog ambasadora u Holandiji Ričarda Sajksa u Hagu su ubili irski teroristi.

1983 - Haim Hercog izabran je za predsednika Izraela.

2000 - Nemačka je potvrdila zakon o obeštećenju za prisilni rad tokom nacističke ere, ignorišući žalbe preživelih da je ponuđena nadoknada preniska.

2004 - Duhovni vođa i osnivač terorističke palestinske organizacije Hamas, šeik Ahmed Jasin, ubijen je u gradu Gazi u blizini svoje kuće raketama ispaljenim iz izraelskih borbenih helikoptera na vozilo kojim se vraćao iz džamije.

2006 - Baskijska separatističko-teroristička organizacija ETA proglasila je trajni prekid terorističkih dejstava u nastojanju da političkim sredstvima postigne nezavisnost španske Baskije. Od 1968. godine pripadnici ETA-e ubili su približno 850 ljudi.

2007 - U dva napada koalicionih snaga predvođenih SAD ubijeno je najmanje 69 talibana na jugu Avganistana u oblasti Girišk, u provinciji Helmand, poznatoj po velikoj proizvodnji opijata.

2007 - Više od 70 osoba je poginulo od posledica serije eksplozija u vojnom depou na kilometar od centra Maputa, prestonice Mozambika a više od 300 osoba je ranjeno. Reč je trećem i najgorem incidentu u tom vojnom depou od 1985.

2007 - Započeli su oružani sukobi u Kinšasi, u Kongu, u kojima je stradalo više stotina ljudi tokom višednevnih borbi između režimskih snaga i sledbenika poraženog predsedničkog kandidata Žan-Pjera Bembe, pošto su Bembine snage odbile da izvrše vladinu naredbu o razoružanju.

2010 - Kongres SAD usvojio je Zakon o reformi zdravstvene zaštite, čime je prvi put u istoriji uvedeno besplatno zdravstvo u SAD. Ovim činom ostvareno je jedno od ključnih obećanja predsednika Obame i njegovo usvajanje uzima se kao presedan u istoriji te zemlje.

2016 - U Briselu su se dogodili teroristički napadi u kojima je poginulo 35 osoba, a 340 je povređeno. Dve eksplozije dogodile su se na briselskom aerodromu, a treća na metro stanici Maelbek. Napade su izveli islamski ekstremisti.

2017 - U terorističkom napadu u Londonu, ispred Parlamenta, šest osoba je poginulo, uključujući napadača, a 49 je povređeno. Napadač Halid Masud, motivisan islamskim ekstremizmom, vozilom je gazio prolaznike na mostu i potom nastavio napad i hladnim oružjem.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...