Epopeja od Avale do „Albanije”

Izvor: Politika, 19.Okt.2013, 21:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Epopeja od Avale do „Albanije”

Prestonica će danas obeležiti 69. godišnjicu od sloma okupacije u Drugom svetskom ratu i odati poštu poginulima u toku šestodnevnih borbi za oslobođenje Beograda

Povodom 20. oktobra, dana kada je 1944. dobijena bitka za Beograd, a poslednje nemačke trupe potisnute iz prestonice, poštu učesnicima ovih operacija odaće predstavnici republičkih i gradskih vlasti, preživeli vojnici i njihovi potomci i poštovaoci. Venci će biti položeni u Aleji streljanih rodoljuba od 1941. >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << do 1944. na Novom groblju, kao i na Spomeniku sovjetskim veteranima na Avali. Centralna komemoracija biće na Groblju oslobodiocima Beograda, gde počiva 1.386 boraca NOV-a i 711 crvenoarmejaca.

Pre otvaranja ovog memorijalnog kompleksa 20. oktobra 1954. godine, gde su preneti posmrtni ostaci palih za oslobođenje prestonice, njihovi grobovi bili su razasuti širom Beograda, jer su krvave bitke vođene na celom potezu od Avale, gde su pale prve žrtve, pa sve do Kalemegdana.

Od 14. oktobra uveče, kada su partizani i Crvena armija razvili položaje od desne savske obale do podavalskih sela, prema zvaničnoj evidenciji, do 20. oktobra poginula su ukupno 2.953 pripadnika NOV-a i 940 crvenoarmejaca.

Naročito su krvave bile operacije proboja ka Dedinju i Autokomandi, odnosno od Žarkova ka obali Save sa čukaričke strane.

 

Crvenoarmejci ispred Palate „Albanija“ 

Po žilavom otporu nacista i njihovih saveznika, pamti se 14. oktobar i okršaj na Slaviji. Vođene su klasične ulične borbe, a razmene vatre bilo je sa svih strana trga, gde je danas kružni tok.

Tu su se delovi jedinica NOV-a i Crvene armije susreli pred završni prodor u centar grada. Prethodno je trebalo, zgradu po zgradu,  zauzeti Ulicu kneza Miloša. Sve se to odigravalo 15. oktobra. U noći i narednog dana oslobodioci su stigli do Narodne skupštine. Bitka je tada bila na vrhuncu, jer je sa istoka stigla „Smederevska grupacija” Hitlerovih trupa, pa se težište borbi pomerilo ka Paliluli, Zvezdari i padinama Avale. Trebalo je onemogućiti da pridošle trupe pomognu opkoljenim okupatorskim jedinicama.

Pošto je ta taktička zamisao osujećena, do 20. oktobra trajale su borbe za svaku važniju zgradu u centru. U okršaju oko Narodnog pozorišta pao je veliki broj crvenoarmejaca. Sahranjeni su kraj spomenika Knezu Mihailu, a obeležje koje je podignuto na tom mestu uklonjeno je posle 1948. i raskida sa Informbiroom.

Upravo u blizini Pozorišnog trga (danas Trg republike) odigrao se i simboličan čin koji je označio kraj okupacije u prestonici. Grupa partizana ušla je u Palatu „Albanija” s namerom da na vrhu tada najvišeg zdanja u prestonici pobode zastavu sa petokrakom. Oni su upali u nemačku zasedu, pa je do krova navodno uspeo da stigne samo jedan ranjeni borac, dok su ostali pobijeni. U smiraj tog 20. oktobra 1944, praktično je otvoren Sremski front i otpočele su završne operacije za proterivanje okupatorskih snaga iz Jugoslavije.

Nikola Belić

-----------------------------------------------------------

Na današnji dan:

1728. izbio požar u Kopenhagenu koji je uništio veliki deo grada

1740. umro car Svetog rimskog carstva Karlo Šesti

1827. pomorska bitka kod Navarina u kojoj su ruska, francuska i britanska flota gotovo uništile turske i egipatske pomorske snage

1854. rođen francuski pesnik Artur Rembo

1864. rođen Branislav Nušić

1935. završen „Dugi marš” kineskih revolucionara i pristalica Mao Cedunga

1936. prvi poslanici stigli u novu zgradu Skupštine Kraljevine Jugoslavije

1949. FNRJ postala nestalni član Saveta bezbednosti UN

1950. Vlada FNRJ tražila od SAD 105 miliona dolara za nabavku namirnica, jer se pojavila suša

1950. usvojen Generalni urbanistički plan Beograda

1971. Vili Brant, kancelar Zapadne Nemačke, dobio Nobelovu nagradu za mir

1973. otvorena nova Kuća opere u Sidneju

1991. zemljotres na indijskom delu Himalaja, poginulo 340 ljudi

1992. umro Konstantin – Koča Popović, jugoslovenski političar i publicista

1992. jedinice JNA napustile Dubrovačko ratište, poluostrvo Prevlaka prešlo pod kontrolu UN

1998. u Srbiji usvojen Zakon o javnom informisanju

2003. umro glumac Miodrag Petrović Čkalja

2011. ubijen bivši libijski vođa Moamer el Gadafi

-----------------------------------------------------------

Kako je spasen Stari savski most

U zoru 20. oktobra 1944, u jeku borbe za oslobođenje Beograda, učitelj Miladin Zarić samoinicijativno je razminirao Stari savski most, koji su Nemci nameravali da sruše prilikom povlačenja. Sa prozora stana u Karađorđevoj 69 pedesetpetogodišnji Zarić je spazio da nemački vojnici miniraju most. Jedino je on znao položaj detonatora i žica, pa se sam popeo na most, uzeo ašov koji je ležao kraj mrtvog nemačkog vojnika i njime prekinuo detonatorsku žicu.

Ali, nije samo ovaj Beograđanin zaslužan za to što Tramvajski most i danas spaja dve prestoničke obale. Od uništenja spasila su ga i dva Zemunca – Nikola Milovančev i Kosta Krstić, koji su uspeli da  preseku detonatorske žice sa zemunske strane čelične ćuprije i to mesec dana pre povlačenja Nemaca iz Beograda.

U slavu neustrašivih sugrađana Udruženje građana „Imamo plan”, uz podršku opštine Savski venac, pre pet meseci je odlučilo da pokrene inicijativu za imenovanje Starog savskog mosta.

Više od pet stotina građana Beograda i Kosjerića (odakle je Zarić rodom) podržalo je svojim potpisom inicijativu da se most nazove po hrabrom učitelju, a akciji potpisivanja koja je trajala skoro dva meseca nedavno su se pridružili i članovi porodice Nikole Milovančeva. Posle dogovora sa predstavnicima porodica Zarić i Milovančev, organizatori akcije odlučili su da naziv inicijative ipak ne treba menjati, ali da Beograd treba da se oduži trojici hrabrih građana.

– Saglasili smo se da bi bilo najbolje da se svima koji su učestvovali spasavanju mosta oda jednaka počast. Logično bi bilo da se prilaz sa beogradske strane nazove po Zariću, a ovaj sa zemunske po Nikoli Milovančevu i Kosti Krstiću. Zato smo se odlučili da dopunimo inicijativu pre nego što je predamo Komisiji za imenovanje ulica i trgova Beograda – objašnjava Nikola Radosavljević, jedan od organizatora akcije.

M. R. B.

objavljeno: 20.10.2013

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.