Jasenko Houra: Sviraćemo Ružu Hrvatsku u Beogradu

Izvor: Večernje novosti, 24.Okt.2012, 23:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Jasenko Houra: Sviraćemo "Ružu Hrvatsku" u Beogradu

JEDAN od najpopularnijih rok bendova bivše Jugoslavije, zagrebačko "Prljavo kazalište", posle 26 godina održaće koncert 22. decembra u beogradskoj "Kombank areni". Od osnivanja 1977, "Kazalište" je promenilo nekoliko muzičkih stilova i postava, snimilo 14 studijskih albuma (aktuelni se zove "Možda dogodine") i pregršt hitova ("Crno-bijeli svijet", "Mi plešemo", "Heroj ulice", "Korak od sna", "Sve je lako kad si mlad", "Tu noć kad si se udavala"...). Ime grupi nadenuli su po epizodi stripa >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << "Alan Ford", kad članovi družine T.N.T. dolaze u pozorište nazvano "Prljavo kazalište". Na pitanje zašto nisu došli ranije, kada su do petog albuma "Zlatne godine" redovno svirali u Beogradu, osnivač, kompozitor i gitarista "Kazališta" Jasenko Houra za "Novosti" odgovara:- Poslednji put smo svirali u Beogradu 1986. Počelo je krizno razdoblje i mi smo od svirki u velikim dvoranama, polako krenuli ka klubovima. Početkom devedesetih desilo se zlo i tek se 2000. počelo pričati o dolasku u Beograd, ali nikad na ozbiljan način. Doživeo sam to mnogo ozbiljnije, mislio sam da treba da dođemo i odsviramo koncert kao što treba u velikoj dvorani. Svirke nisu zafrkancija, ne možeš da se provučeš. Ili napravi kako treba ili nemoj nikako. ALAN FORD * ČITATE li i danas rado "Alana Forda"? - Kako da ne! Ponovo sam kupio celu kolekciju, da ih imam sve zajedno na gomili. Neki dan sam čitao Kišona, ali sam shvatio da bih radio čitao strip, pa sam uzeo epizodu "Glasajte za Notaksa". Inače, najomiljeniji u "Alan Fordu" uvek mi je bio Sir Oliver, lik bez presedana, mada su i ostali više nego odlični.* Odustali ste letos od učešća na "Bir festu" u Beogradu i odlučili se za komercijalni koncert u "Areni". Da li je novac presudio ili to što je lakše obezbediti dvoranu od otvorenog prostora?- Živimo u prostoru velikih kontroverzi. Organizator nam je pametno predložio da ne sviramo kao gosti 60 minuta na festivalu, jer ne bi bilo fer prema publici. Logično je da kad "Kazalište" krene na turneju sledećeg petka iz Štutgarta, dođe i odsvira veliki koncert. U toj celoj zbrci počelo je da se provlači sve i svašta. Najvažnije mi je da budemo dobri na bini, ostalo me ne zanima.* Pesmu "Ruža hrvatska" iz 1988. posvetili ste preminuloj majci, a ona se nekako otela i postala nezvanična hrvatska himna tokom rata. Hoćete li je pevati u Beogradu?- Mislim da nema razloga da je ne pevamo. "Ruža" je sastavni deo svakog koncerta i naše karijere i normalno ćemo je odsvirati. Da je ona bila uperena protiv nekog drugog, onda kao čovek ne bih iza nje stajao. Ali to je pesma o mojoj majci. Ko nije izgubio majku, to ne može da shvati. Tek kad mu se to desi, ima pravo da na tu temu govori ili da svoj sud.* Ko je bolji pevač - prvi Davorin Bogović ili aktuelni Mladen Bodalec? - Bogović i ja smo stalno zajedno. Evo, sad radi neki svoj novi materijal, ali ne znam koja mi je funkcija kod njega. Ne znam jesam li mu brat, prijatelj ili savetnik. Nas dvojica nikako da se razdvojimo, stalno se pronalazimo. Davorin ima neki šarm, drugačiji pristup poslu od Bodaleca i teško je porediti ih. Zajedno smo odrasli i volim da radim sa obojicom. Sa Bogovićem uvek mogu da napravim neku zafrkanciju, dovoljno je da se samo pogledamo. Kad radimo u studiju, nikad nemam tekst, on ne zna šta ću ja odsvirati, ja ne znam šta će on otpevati, biramo fore i "napucavamo" se. Mladen pak, traži da pročita tekst, da učestvuje u pesmi od početka do kraja. Davor je obeležio prvi deo karijere "Kazališta", Bodalec drugi, kao, uostalom, i svi muzičari koji su prošli kroz grupu. Bogovića i dalje doživljavam kao člana svog benda. * Da li je album "Zaustavite Zemlju" najznačajniji u vašoj karijeri?- Meni je najznačajniji prvi album "Prljavo kazalište". U onom prvom naletu, kad smo se pojavili kao klinci, napravili smo, gledano iz današnje perspektive, veliki preokret na sceni. Jednostavno, imali smo drugačiji pristup, kontra šou biznisa, kontra svega. Ne znam da li mi je značajniji "Crno-bijeli svijet", "Zaustavite Zemlju" ili neki noviji album. Opet, publika ima svoje favorite, a ona je najobjektivnija. Moje je samo da se trudim da stvaram muziku što bolje. Ne može uvek sve biti remek-delo, ni Van Gogu to nije uspelo. Ne mislim da se poredim sa Van Gogom, ali nisu ni sva njegova platna najbolja u životu.SRPSKA ŠLJIVOVICA * KAKO odolevate srpskoj šljivovici? - Ne pijem zbog zdravlja. Moj basista i ja smo 1986. popili piće u Poreču, dve votke i tonik. Bila je to moja poslednja žestina. Nije mi bilo dobro i po povratku u Zagreb otišao sam pregled, gde su doktori ustanovili da me zafrkava šećer, te sam odlučio da više ne pijem. Verovali ili ne, od 1986. nisam popio ni kap alkohola. Moje piće je makijato sa natrenom i čaša vode.* Koliko je "Kazalište" nacionalni bend?- Sigurno da je "Kazalište" do "Ruže hrvatske" kulturološki bilo uvek važno za zagrebačku scenu, a i danas je važno kao nacionalni bend. Isto koliko je neko bitan u književnosti, slikarstvu ili bilo kom drugom umetničkom pravcu.* Možete li da povučete paralelu između novog talasa, devedesetih i ovog trenutka?- Rokenrol je u vreme kada smo počinjali takođe počinjao kulturološki da se razvija. Na jedno ili dva omiljena mesta gde smo se tada skupljali, dolazili su ljudi koji su pripadali istom miljeu, od dizajnera, poput Mirka Ilića, do novinara, kao što je pokojni Darko Glavan, a estrada je bila od nas jedno pola kilometra dalje. Pravila estrade nisu vredela u našem miljeu. U kasnijem periodu se to nekako splelo, pa je postalo isto. Sada me situacija podseća na džuboks kod mene u kvartu - ubaciš kovanicu pa čuješ jednu stvar od "Metalike", a onda jednu od Rijane. Takve stvari su pre bile nezamislive.* Kakva je popularnost "Kazališta" u republikama bivše SFRJ?- Da se pohvalim, "Kazalište" je u Sloveniji dobilo svoju poštansku marku. Baš mnogo sviramo u Sloveniji, Bosni i Makedoniji. Prošlu Novu godinu smo radili u Crnoj Gori. Još je samo Srbija ostala. Zbog toga me i nervira ta priča da ne treba da sviramo "Ružu hrvatsku". Gde god da smo bili u regionu, ona je prolazila najnormalnije i svi je pevaju. Zato bi ta priča odavno trebalo da bude ad akta.
Pogledaj vesti o: Beogradska Arena

Nastavak na Večernje novosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.