Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 18.Mar.2019, 11:11 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Samoubistva najčešća u Subotici, mladi sve češće dižu ruku ne sebe
Najviša stopa samoubistava u Srbiji je u Subotici, gde se decenijama unazad beleži oko 300 pokušaja suicida na 100.000 stanovnika. Uprkos tome što je upravo razgovor tome lek, ova tema je kod nas još uvek tabu. Zato smo odlučili da progovorimo o ovom problemu koji sve više ubire mlade živote. Naime, samoubistvo je na drugom mestu smrtnosti kod mladih između 14 i 25 godina, odmah nakon saobraćajnih nesreća.
U Panonskoj ravnici, pored žita, klija i depresija koja podstiče >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << čoveka da sopstvenom rukom prekrati život. Polovina od ukupno 1.500 samoubistva, koliko ih se godišnje dogodi u celoj Srbiji, desi se u Vojvodini. Ovde se na svakih 17 sati tako okonča jedan život, a Subotica drži neslavni rekord. A žrtve suicida sve češće su mladi.
Centar za lični razvoj "Spektrum" jedini u Srbiji sprovodi psihoterapijski tretman samopovređivanja i suicidalnog ponašanja adolescenata.
"Primetili smo da između 13 i 25 odsto učenika u svakom školskom odeljenju ima iskustva sa samopovređivanjem", kaže Karolina Vereš, diplomirani psiholog i psihodramski psihoterapeut u Centru za lični razvoj "Spektrum" u Subotici.
"Ti znaci mogu biti vidljivi. Najčešće su to opekotine, posekotine ili drugi tragovi po koži od oštrih predmeta, najčešće žileta. Nanose ih uglavnom po rukama, nogama i stomaku. Znakovi su i emocionalna i fizička distanciranost. Lek za to je razgovarati redovno sa decom", dodaje Nina Racić, master psihologije i psihoterapeut u Centru za lični razvoj „Spektrum".
"Disfunkcionalna porodica, razvodi ili vršnjačko nasilje, seksualna orijentacija mladih, emocionalno zlostavljanje ili posmatranje nasilja u porodici - sve to može da utiče na samopovređivanje i pojavu suicidalnih misli", objašnjava psihoterapeut Karolina Vereš.
"Često roditelji na njihov strah reaguju strahom ili zabranom impulsivnog ponašanja kojima mladi pribegavaju. Poricanje, strah i bežanje od problema prva je reakcija", kaže psihoterapeut Nina Racić.
"Signal da nešto nije u redu može biti tajnovito ponašanje deteta kod kuće ili u školi, ako je fizički ili emotivno distrancirano, ako se povlači u sebe, ako ne želi da komunicira", upozorava psihoterapeut Karolina Vereš.
"Mislim da je jako važno da se govori o ovoj temi. Ovo je tema koja je uvek aktuelna, pogotovo u Subotici, gde je veoma veliki broj samoubistava", poručuje Nina Racić, psihoterapeut u Centru za lični razvoj „Spektrum" u Subotici.
"Definitivno se jako malo govori o problem velikog broja samoubistava kod nas. Postiji jako puno predrasuda, jako puno strahova, pa čak i među stručnjacima koji bi trebali da se bave njihovom prevencijom", ističe Karolina Vereš, psihoterapeut u Centru za lični razvoj "Spektrum" u Subotici.
Samoubistvo, pa i sam pokušaj osobe da prekrati sebi život, uvek su tragični kako za onoga ko to učini tako i za celu porodicu. I upravo iz tog razloga ne treba da bude tabu tema jer je iskazivanje saosećanja i razumevanja put za pobedu života nad očajem.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...







