NOTR DAM ČEKA TEŠKA OBNOVA Ruski stručnjaci otkrivaju DVA VELIKA PROBLEMA!

Izvor: SrbijaDanas.com, 19.Apr.2019, 07:44   (ažurirano 02.Apr.2020.)

NOTR DAM ČEKA TEŠKA OBNOVA Ruski stručnjaci otkrivaju DVA VELIKA PROBLEMA!

Stara škola restauracije koja potiče još iz sovjetskog vremena ostvarila je brojne uspehe. A uvek je dobro kada priteknu u pomoć ozbiljni stručnjaci, kažu istoričari umetnosti povodom zainteresovanosti Francuske za ponudu predsednika Vladimira Putina da pošalje ruske eksperte kao podršku u obnovi pariskog Notr Dama.

Ruski predsednik je tokom susreta s predstavnicima francuskog biznisa u Moskvi rekao da >> Pročitaj celu vest na sajtu SrbijaDanas.com << je cela Rusija sa suzama u očima gledala kadrove požara u katedrali Notr Dam i da je spremna da pomogne u obnovi. Najveći požar u pariskom Notr Damu u istoriji dogodio se u ponedeljak.

Obrušio se toranj katedrale, a plamen je zahvatio noseću konstrukciju, a sada predstoji mukotrpna rekonstrukcija koja će, prema različitim procenama, trajati od pet do 15 godina.

Prema mišljenju dr Alekseja Lebedeva, zamenika direktora moskovskog Instituta za kulturno i prirodno nasleđe „Lihačov“, u obnovi pariske Bogorodične crkve postoje dva problema.

Prvi je, po njegovom mišljenju, materijal od kog je izgrađena crkva, a to je krečnjački kamen. On ima neprijatnu karakteristiku — njegova čvrstina osetno pada kada se kamen zagreva, pa se nameće pitanje kako ojačati preostalu konstrukciju.

- A moraće da se ojača, jer je požar učinio svoje. To je vrlo ozbiljan izazov za predstojeću restauraciju arhitektonske konstrukcije -objašnjava ovaj ekspert.

Drugi problem je, napominje Lebedev, što je na konstrukcije od krečnjačkog kamena išao i krov koji je, da ne bi bio težak, bio napravljen od drveta.

- To su bile veoma stare konstrukcije. Nisu se videle ni spolja, ni iz same saborne crkve. Nalazile su se ispod krova spolja gledano, a iznutra ih je zaklanjao kameni svod. Ipak, to je bio dragoceni deo spomenika koji je tu stajao nekoliko stotina godina -navodi ruski istoričar umetnosti.

On napominje da u svetu ima veoma malo ljudi koji umeju da izrađuju baš takve drvene konstrukcije.

- One se svakako mogu napraviti od betona, ali to više neće biti restauracija, nego gruba novogradnja - primećuje Lebedev.

Sagovornik podseća da u Rusiji tradicionalno postoji dobra škola upravo restauracije drveta i rada s drvetom i da iz celog sveta dolaze da uče od ruskih majstora.

- Naša škola drvenog neimarstva faktički je obnovljena da bi se restaurirala Crkva preobraženja u mestu Kiži i sada je to veoma moćna škola arhitektonske restauracije drveta. Uveren sam da takve stručnjake kakve mi imamo naprosto nema niko u Evropi - kaže Lebedev.

Kiži je, podsetimo, arhitektonski ansambl drvenih crkava na istoimenom ostrvu Onješkog jezera koji je pod zaštitom Uneska.

Aleksandar Popov, arhitekta i restaurator drvenih hramova, ističe da su ruski majstori još osamdesetih godina 20. veka otkrili tehniku obrade srednjevekovnim alatima.

- Tih godina otkrili smo istorijske stolarske tehnologije kod nas u Rusiji, a 1991. Norvežani su došli da vide kako mi to radimo. Oni su još pedesetih godina uočili da se jako razlikuju tehnologije rada s materijalom u Srednjem veku i danas. I godinama se to pitanje razmatralo na raznim konferencijama, ali se do tehnologije nije došlo. A mi smo je u Rusiji otkrili -kaže Popov.

On precizira da ruski majstori dobro poznaju srednjevekovnu tehnologiju obrade drveta, u kojoj je važan ne toliko materijal, koliko sama veština, konstrukcije i instrumenti.

Baš zato bismo mogli da budemo interesantni Francuzima“, napominje on i dodaje da ruski stručnjaci rade sa replikama srednjevekovnih alata, pri čemu na svakom konkretnom spomeniku proučavaju tragove tih alata.

U Srednjem veku, objašnjava, nije bilo unifikacije, nije bilo crteža, a majstori su čuvali svoje tajne.

- A problem restauracije konkretno Notr Dama, koliko shvatam, sastoji se upravo u tome što je to bio jedinstveni spomenik. Odnosno, majstori koji su tamo radili, koristili su alate i tehnologije koje su samo tamo primenjeni. Stoga se nešto slično ne može naći. Zato će to i biti veoma komplikovan posao - zaključuje Popov.

Nastavak na SrbijaDanas.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SrbijaDanas.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SrbijaDanas.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.