Izvor: Nezavisne Novine, 11.Apr.2018, 16:19 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Znatno povećanje broja predmeta u Ustavnom sudu BiH
SARAJEVO - Ustavni sud BiH je u proteklih 20 godina imao oko 66.000 predmeta, a na godišnjem nivou primi od 5.500 do 6.000 predmeta, izjavio je danas predsjednik ove pravosudne institucije Mirsad Ćeman.
Ćeman je na konferenciji za novinare u Sarajevu rekao da se ogromna većina predmeta odnosi na apelacije, a relativno mali broj na ocjene ustavnosti, za koje javnost pokazuje najviše interesovanja.
On je naveo da je u posljednje vrijeme primjetno enormno povećanje >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << priliva predmeta, navodeći da je Ustavni sud prošle godine registrovao povećanje broja predmeta za 10 odsto, te da su određenim organizacionim internim mjerama uspjeli poboljšati broj riješenih predmeta.
"Tako smo u 2016. godini riješili gotovo 8.000 predmeta, dok je u 2017. bio skromniji rezultat. Jedan od strateških zadataka koji smo sebi postavili je da vrijeme odlučivanja po odlukama spustimo ispod tri godine u odnosu na datum kada je apelacija, odnosno zahtjev, podnesen", kaže Ćeman.
Govoreći o odlukama koje se odnose na suđenje u razumnom ruku, on je naveo da nijedna odluka Ustavnog suda BiH nije osporavana, niti oborena na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
"Bez obzira na visok nivo normativnog uređenja, ipak se može reći da nivo zaštite ljudskih prava u BiH još nije takav da ne bi bilo potrebe da se građani i ostali ovlašteni subjekti obraćaju Ustavnom sudu BiH", rekao je Ćeman, dodajući da je porasla svijest građana da su neki instrumenti, prije svega apelacije, efikasni i da preko njih mogu štititi svoja prava.
Ćeman je naveo da jedan broj odluka nije izvršen, te da najveći broj odluka nije izvršio parlament BiH, jedan broj federalni Parlament, a najmanje Narodna skupština Republike Srpske.
Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević rekao je da će ova pravosudna institucija odlučivati o apelaciji predsjedavajuće Predstavničkog doma parlamenta BiH Borjane Krišto o odredbama Ustava FBiH povezanim sa ranije izbrisanim odredbama Izbornog zakona, kada ona bude uvrštena u dnevni red sjednice i kada pribave sve elemente.
On je naveo da je Ustavni sud ranije odgodio odlučivanje o ovoj apelaciji, te zatražio mišljenje visokog predstavnika u BiH, te objasnio da je na prošloj sjednici obavljena preliminarna rasprava o ovoj apelaciji, te da je usvojena zajednička odluka o tome da se zatraži mišljenje OHR-a.
"Prvi razlog zbog kojeg smo se odlučili na to jeste činjenica da je OHR u periodu kada je mijenjan Ustav FBiH direktno učestvovao u tome. Osim toga, kada smo odlučivali o prethodnom zahtjevu Borjane Krišto, takođe smo imali mišljenje OHR-a kao prijatelja suda. Nije riječ o nekom novom postupanju, nego o relativno čestoj praksi koju koristimo, ne samo kada je u pitanju OHR, nego i druge institucije", rekao je Knežević.
On je dodao da je visoki predstavnik u pojedinim slučajevima bio zakonodavac, čak i ustavotvorac, te da mu se daje prilika da iznese svoje mišljenje o propisu koji je donio, a koji je osporen na Ustavnom sudu BiH.
Ćeman kaže da kada visoki predstavnik interveniše u ustavnopravni poredak, onda je on zapravo ustavotvorac, donosilac osporenog akta u mjeri u kojoj je osporen, u konkretnom slučaju - jednog člana.
"Stoga je jasno da tražimo njegov komentar, po istoj logici, analogiji. Visoki predstavnik je bio zakonodavac i njemu se daje prilika da daje mišljenje. To je bilo u svojstvu prijatelja suda. Može imati tu konotaciju, odnosno taj kontekst. Mislim da je to upotpunilo ovaj dio", naveo je Ćeman.
Na konferenciji za novinare je, između ostalog, rečeno da je u obradi pitanje praznovanja 9. januara kao Dana Republike Srpske, za čije osporavanje su podnijeli zahtjev Bošnjaci i Hrvati, te da je pri kraju obrada Zakona o zemljišnim knjigama FBiH, za šta postoji mogućnost da bude na narednoj sjednici Ustavnog suda.
Nastavak na Nezavisne Novine...
