Plaćanje „čekom na poček“ opstaje

Izvor: Blic, 05.Okt.2010, 14:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Plaćanje „čekom na poček“ opstaje

Plaćanje robe i usluga čekom na poček ostaće i dalje kao mogućnost, ali banke neće moći da otkupljuju čekove od trgovaca pre roka dospeća, saopštili su iz ministarstva finansija. Ovo je suština najavljenih izmena Zakona o čeku koje će biti sprovedene do kraja oktobra. Zbog toga što se smatra da plaćanje čekom na odloženo ne treba da bude kreditni instrument, u resornom ministarstvu finansija objašnjavaju da se izmene propisa neće odnositi na stanovništvo, već samo na banke. >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Uglavnom, ono što građane najviše i zanima - popularni “ček na poček” ostaje.

U praksi najavljena izmena Zakona o čeku značiće da banke neće moći da otkupljuju čekove od trgovaca pre roka njihovog dospeća za naplatu, ali će građani i dalje moći da plaćaju na odloženo čekom. Ministarstvo finansija je poručilo da oni kao institucija ne mogu, niti imaju nameru da regulišu odnos između trgovca i kupca, u smislu primanja čeka na poček. Prema nekim istraživanjima, u ukupnom prometu u maloprodaji učešće čekova dostiže od 15 do 20 odsto, a i u bankama potvrđuju da raste interesovanje za upotrebu ovog bezgotovinskog načina plaćanja. Statistike pokazuju da je došlo do pada prometa kreditnim karticama i da su čekovi u ekspanziji. Jedan od razloga je taj što se rate ne evidentiraju u Kreditnom birou. Pa tako se dešava da klijent iako u praksi nema novca, već je u nedozvoljenom minusu, može ka kupuje robu i plaća usluge - čekom.

U "Rajfajzen banci”, kako kažu, izdaju čekove klijentima na osnovu stalnog priliva po tekućem računu bilo da je reč o zaradama ili penzijama. Prlikikom izdavanja čekova, posmatra se visina pozitivnog salda po tekućem računu, broj nerealizovanih čekova, kao i opšti bonitet vlasnika tekućeg, odnosno urednost u korišćenju tekućeg računa.

- Prvih deset čekova mesečno banka izdaje bez naknade, dok svaki sledeći tarifira sa pet dinara po čeku. Mesečno se izda u proseku oko 40.000 čekova. Pojačana tražnja za čekovima beleži se u određenim periodima godine, kao što je pred leto i Novogodišnje praznike - objašnjavaju u "Rajfajzen banci”.

Prema poslednjim podacima ove banke, u junu ove godine oko 2.700 klijenata ima preko 10 nerealizovanih čekova, dok ostali imaju manje. Klijenti "Komercijalne banke”, prema rečima Ljiljane Milošević, zamenika direktora Sektora poslova sa stanovništvom, koji ostvaruju redovne mesečne prilive po osnovu zarade ili penzije omogućeno je izdavanje čekova uz obaveznu proveru poslovanja po tekućem računu.

- U okviru te provere posmatra se broj nerealizovanih čekova u momentu izdavanja, saldo realizovanih čekova u određenom vremenskom periodu, kao i urednost poslovanja po tekućem računu u dužem vremenskom periodu, a sve u cilju sprečavanja neovlašćenog korišnja sredstava banke, putem izdavanja čekova bez pokrića - kaže Ljiljana Milošević.

I u ovoj banci uočen je neznatan porast izdatih čekova i to u periodu novogodišnjih praznika, kao i u sezoni godišnjih odmora. Prosečan broj izdatih čekova po klijentima koji ostvaruju pravo na izdavanje čekova iznosi od tri do pet komada. "Komercijalna banka” naplaćuje naknadu za izdavanje čekovnih blanketa koja iznosi pet dinara po pojedinačnom blanketu.

- Mogućnost odloženog plaćanja koju građanima odobravaju trgovci najvažniji je razlog za veliko interesovanje za čekove u "Hipo Alpe-Adria”. Jedini trošak za klijente koi koriste čekove je naknada u iznosu od pet dinara po čeku prilikom izdavanja. Kada izdaje čekove banka vodi računa o usklađivanju izdatog broja čekova po jednoj partiji sa visinom priliva na mesečnom nivou. To znači da broj čekova u momentu izdavanja izavisi od pokrića na tekućem računu - naglašava Rade Šević, direktor sektora komunikacija "Hipo Alpe-Adria banke”.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.