Izvor: Blic, 13.Dec.2006, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Lekovi za odrasle štete deci

Lekovi za odrasle štete deci

Posle više od 40 godina ispitivanja uticaja lekova na decu, ustanovljeno je da su neželjeni efekti, čak i smrtni slučajevi posledica nedostatka znanja o delovanju pojedinih medikamenata na organizam najmlađih. Ubuduće će u svetu, pa i u Srbiji, ova problematika biti zakonom regulisana i pre nego što se takvi lekovi nađu u apotekama, moraće da budu detaljno klinički ispitani, kako bi se dokazalo da su bezbedni i efikasni, shodno uzrastu pacijenta.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << />
Biće to kraj ustaljene prakse da se mališanima prepisuju lekovi predviđeni za odrasle, iako za oko 80 do 90 odsto tih medikamenata nema naučnih dokaza o efikasnosti kod dece.

- Suština je u tome da se dečji organizam značajno razlikuje od organizma odrasle osobe i da tu činjenicu ne možemo da ignorišemo. Lekovi koji su pravljeni za odrasle, a daju se i deci, kod najmlađe populacije mogu ponekad da koriste, ali i da budu potpuno neefikasni, pa čak i štetni - objašnjava dr Milica Bajčetić, specijalista kliničke farmakologije iz Instituta za farmakologiju.

Ona kaže da deci ne treba davati 'aspirin' jer može izazivati kontraindikacije kod osoba mlađih od 16 godina. Ne treba ga primenjivati ni kao analgetik, (za ublažavanje bola), ali ni kao preparat za obaranje temperature. Aspirin može, u retkim slučajevima, da izazove Rejov sindrom koji može biti i smrtonosan.

- U našoj zemlji se kao alternativa koriste lekovi koji su na bazi paracetamola, kao što je 'ibuprofen'. Paracetamol treba davati isključivo u okviru doza koje su propisane na leku jer ukoliko se pretera sa dozom, kod deteta može doći do trajnog oštećenja jetre. Događa se da dete dobije visoku temperaturu, zbog čega mu roditelji odmah daju paracetamol. Posle četiri sata, temperatura počne ponovo da raste, roditelji se uspaniče i umesto da sačekaju da prođe dozni interval od šest sati, oni ponovo daju lek i na taj način mogu kod deteta da izazovu neželjene efekte - objašnjava dr Bajčetić.

Zbog toga, savetuje doktorka, roditelji nikako ne smeju sami da leče decu. Moraju se obratiti pedijatrima jer jedino oni znaju koje su fiziološke, psihološke razlike između dece jer metabolizam novorođene bebe nije isti kao kod deteta od 12 godina.

Sonja Todorović Oprezno sa antibioticima

Svakim danom imamo nove generacije antibiotika i za većinu ne možemo tačno utvrditi kako se resorbuju, metabolišu i da li će imati neželjene efekte kod dece. Ali, u Srbiji se uglavnom koriste stari antibiotici, sa kojima imamo dugogodišnje iskustvo - ističe dr Bajčetić.



|

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.